Results

Search Results for:

KOMPANIJSKOPRAVNI REŽIM RAZREŠENJA DIREKTORA PRE ISTEKA MANDATA – „AD NUTUM“**

TEMA BROJA
KOMPANIJSKO PRAVO
UDK: 347.72.036.074.4
      347.72.03-057.177.31
KOMPANIJSKOPRAVNI REŽIM RAZREŠENJA DIREKTORA PRE ISTEKA MANDATA – „AD NUTUM“**
* Akademik Mirko Vasiljević, profesor emeritus, Univerzitet u Beogradu – Pravni fakultet.
** Članak je prilog projektu Fakulteta „Savremeni problemi pravnog sistema Srbije“ sa podtemom „Prethodna i naknadna analiza pravnih propisa“. Objavljen: Pravo i privreda, br. 22023, str. 239-256.
Rezime : Razrešenje direktora i članova uprave društava kapitala u svakom momentu i kada za to ne postoje bilo koji razlozi (osnovi) ili opravdani (ozbiljni) razlozi – tzv. razrešenje „ad nutum“1) poznat je institut uporednog kompanijskog prava. Otvoreno je, međutim, pitanje da li je ovakvo razrešenje od strane organa imenovanja (skupština, nadzorni odbor – zavisno od sistema uprave: jednodomni ili dvodomni) praćeno i određenim sankcijama koje i pored prihvata ovog instituta u izvesnoj meri štite tako razrešenog direktora ili mu obezbeđuju određeno zadovoljenje.
U ovom radu na temelju analize uporedne kompanijske regulative i relevantne sudske prakse dato je kritičko viđenje prihvata ovog instituta u njegovoj klasičnoj formi (u svakom momentu, bez prethodnog obaveštenja i nekog roka, bez prava na naknadu), što predstavlja veliku pravnu nesigurnost. Autor je stava da ovaj institut iako načelno prihvatljiv u uslovima privatne svojine društava kapitala mora biti praćen određenim sankcijama imovinske prirode (naknada određenih formi imovinske štete, kao i nekih formi neimovinske štete, poput gubitka reputacije na tržištu), u skladu sa zaključenim međusobnim ugovorima o uslugama (poslovođenja i zastupanja) društva i direktora (posebno nezavisnih i neizvršnih), kao i u nekim formama ugovora o radu (posebno društva i izvršnih direktora) koji obezbeđuju radnopravnu sigurnost. Ipak, autor je stava da ove forme zaštite, kako bi se sačuvala priroda ovog instituta, ne mogu biti takve da bi njihovo dejstvo bilo odvraćajuće za samo društvo da donosi ovakve odluke o razrešenju „ad nutum“.

Ključne reči: razrešenje direktora, mandat, „ad nutum“, ugovor o radu, ugovor o uslugama, pripadajuća prava.

Opravdanost izricanja opomene

PREKRŠAJNO PRAVO

Opravdanost izricanja opomene

Priznanje prekršaja, postojanje svesnog nehata, izostanak štetnih posledica, loše materijalno stanje i nekažnjavanost okrivljenog predstavljaju okolnosti na osnovu kojih se može osnovano očekivati da će izricanjem opomene biti ostvarena svrha prekršajne sankcije.

Postojanje krivice i za manje opasan otpad

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Postojanje krivice i za manje opasan otpad

Pravilan je zaključak prvostepenog suda da je eventualno prisustvo dela neotpadnog vozila u kompozitnom uzorku moglo da utiče na rezultat ispitivanja jedino u smislu činjenja uzorka „manje opasnim” u odnosu na kompozitni uzorak sačinjen od delova isključivo otpadnih vozila te da je predmetni uzorak okarakterisan kao opasan otpad i pored činjenice da je u sastav tog uzorka eventualno ušao deo sa vozila koje je bilo registrovano.

Zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka

PREKRŠAJNO PRAVO

Zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj učinjen, a pokretanje i vođenje postupka zastareva u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarelost gonjenja.

Izmijenjene pravne okolnosti

SUDSKA PRAKSA: BOSNE I HERCEGOVINE

Izmijenjene pravne okolnosti
Ustavni sud zapaža da je apelantkinja podnijela apelaciju protiv presude Kantonalnog suda od 16. novembra 2021. godine. Međutim, Ustavni sud zapaža da je u međuvremenu presudom Vrhovnog suda od 1. novembra 2022. godine apelantkinjina revizija djelimično usvojena i presuda Kantonalnog suda je djelimično preinačena tako da je tužena obavezana da apelantkinji isplati naknadu u preciziranim iznosima i za precizirani period, na ime razlike plate, regresa i toplog obroka, sa zakonskim zateznim kamatama, dok je u ostalom dijelu apelantkinjina revizija odbijena, a o čemu apelantkinja nije obavijestila Ustavni sud.
Pri tome, Ustavni sud ističe da je od apelantkinjinog punomoćnika 8. januara 2024. godine zatraženo da se izjasni na navode iz odgovora na apelaciju, koji su s prilozima dostavljeni uz dopis. Apelantkinjin punomoćnik nije u ostavljenom roku dostavio izjašnjenje.
S obzirom na navedeno, Ustavni sud je zaključio da je nakon podnošenja apelacije došlo do izmijenjenih pravnih okolnosti u odnosu na osporenu presudu Kantonalnog suda od 16. novembra 2021. godine, zbog kojih je razmatranje apelantkinjinih navoda postalo bespredmetno.
(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, AP- 306/22 od 19. VI 2024)

Pravo stranog državljanina na restituciju oduzetih prava

USTAVNO PRAVO
Pravo stranog državljanina na restituciju oduzetih prava

Strani državljanin, odnosno njegovi zakonski naslednici nemaju pravo na restituciju ako je strana država preuzela obavezu njihovog obeštećenja po osnovu međunarodnog ugovora, iz čega sledi da prava stranog državljanina u postupku restitucije ne zavise od postojanja međunarodnog ugovora kao takvog, nego od činjenice da li je tim ugovorom strana država preuzela obavezu obeštećenja svojih državljana.

Vještačenje povreda u saobraćajnoj nezgodi

SUDSKA PRAKSA: BOSNA I HERCEGOVINA

Vještačenje povreda u saobraćajnoj nezgodi
U dijelu odluke Kantonalnog suda kojim je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu nematerijalne štete – prekršeno je apelantičino pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer miješanje nije bilo u skladu sa članom 200. Zakona o obligacionim odnosina u vezi sa članom 8. Zakona o parničnom postupku budući da je Kantonalni sud, bez razumnog opravdanja, inzistirao na medicinskoj dokumentaciji s mostarske klinike iako je apelantica priložila medicinsku dokumentaciju s privatne poliklinike iz koje su bile vidljive i koje je i kakve je povrede apelantica zadobila, čija validnost tokom postupka ničim nije osporena. Uz to, nema kršenja prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u dijelu odluke o naknadi troškova liječenja kada je miješanje u apelantičino pravo na imovinu bilo zakonito i u javnom interesu i proporcionalno cilju kojem se težilo u situaciji kada apelantica tokom postupka nije dokazala opravdanost liječenja u privatnoj poliklinici u Republici Hrvatskoj, niti je navela razloge koji su je spriječili da se nakon saobraćajne nezgode javi u Klinički bolnički centar Mostar, gdje ju je nakon pregleda uputio Dom zdravlja u Ljubuškom.

Postavljanje kolizijskog staratelja maloletnom tužiocu

PORODIČNO PRAVO

Postavljanje kolizijskog staratelja maloletnom tužiocu

U situaciji kada sud proceni da maloletna tužilja kao parnično nesposobno lice nije zastupana na odgovarajući način, prvostepeni sud ne može da odbaci tužbu, već mora da zatraži od nadležnog centra za socijalni rad da maloletnoj tužilji postavi kolizijskog staratelja radi adekvatnog zastupanja.

Pravo na ograničeno trajanje pritvora

USTAVNO PRAVO

Pravo na ograničeno trajanje pritvora

Dužina trajanja pritvora koja neće dovesti do povrede Ustavom zajemčenog prava iz člana 31. podrazumeva da nadležni sudovi u svojim odlukama navode relevantne i dovoljne razloge kojima opravdavaju trajanje mere pritvora, kao i da pokazuju posebnu hitnost u vođenju postupka u kome se prema okrivljenom primenjuje mera pritvora.

Povreda prava na odbranu okrivljenog

PREKRŠAJNO PRAVO

Povreda prava na odbranu okrivljenog

Ako za utvrđivanje činjeničnog stanja prisustvo okrivljenog nije neophodno, u pozivu radi saslušanja okrivljeni se mora upozoriti da će u slučaju neodazivanja odluka biti doneta bez njegovog saslušanja, kao i da svoju odbranu može dati u pisanoj formi.

Povraćaj individualno određene stvari

OBLIGACIONO PRAVO

Povraćaj individualno određene stvari

Vlasnik može tužbom zahtevati od držaoca povraćaj individualno određene stvari, s tim da mora dokazati da na stvar čiji povraćaj traži ima pravo svojine i da se stvar nalazi u faktičkoj vlasti tuženog, ali držalac može odbiti zahtev za povraćaj stvari, ako je on prema vlasniku ovlašćen na državinu stvari, odnosno ako ima pravo na državinu.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se