OBLIGACIONO PRAVO
Naknada troškova obrade kredita
Prilikom zaključenja ugovora o kreditu banka ima pravo da pored ugovorne kamate, kao cene plasiranja novčanih sredstava, ugovorom obuhvati i troškove obrade kredita, pod uslovom da je ponuda banke sadržala jasne i nedvosmislene podatke o troškovima kredita.
OBLIGACIONO PRAVO
Ništave odredbe ugovora o kreditu
Ugovorna odredba ugovora o kreditu kojom je određeno da će banka svoju obavezu isplate sredstava kredita vršiti po jednom kursu (po kupovnom, odnosno nižem kursu), a da će obavezu korisnika kredita obračunavati po srednjem (odnosno višem) kursu apsolutno je ništava odredba, jer je u direktnoj suprotnosti sa osnovnim načelima obligacionog prava.
OBLIGACIONO PRAVO
Ugovor o kreditu – troškovi obrade kreditnog zahteva
Nema ekonomske opravdanosti da pored iznosa na ime cene pružene usluge, banka kod ugovora o kreditu dodatno i posebno naplaćuje još jedan vid svoje usluge označavajući ga kao naknada troškova obrade kreditnog zahteva i premija osiguranja, jer banka sve svoje usluge koje pruža korisniku kredita naplaćuje kroz kamatu na kredit, tj. korisnik kredita sve bančine usluge plaća kroz kamatu na uzeti kredit.
OBLIGACIONO PRAVO
Rušljivost ugovora o kreditu
Rušljivost ugovora o kreditu, zaključenog u bitnoj zabludi i prevarom, može se tražiti u roku od jedne godine od saznanja za razlog rušljivosti, odnosno prestanka prinude, a u svakom slučaju prestaje istekom roka od tri godine od dana zaključenja ugovora.
OBLIGACIONO PRAVO
Jemstvo kod ugovora o kreditu
Kod ugovora o kreditu jemac se obavezuje prema poveriocu da će ispuniti punovažnu i dospelu obavezu dužnika, ako ovaj to ne učini.
UDK: 336.717.061(497.11)
347.455
PRAVNA VALJANOST VALUTNE KLAUZULE USTANOVLJENE UGOVOROM O KREDITU
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.
Rezime: Sadržina prava i obaveza ugovora o kreditu određena je odredbom člana 1065. ZOO. Međutim, ugovor o kreditu predstavlja izraz volje ugovornih strana i može se zaključiti na kraći ili na duži vremenski rok. Zato davalac kredita, kao ekonomski jača ugovorna strana, pokušava da očuva očekivani profit od plasiranih kreditnih sredstava ugovornim konstituisanjem posebnih zaštitnih klauzula. Valutna klauzula je jedna od zaštitnih mera čije se konstituisanje zakonom dozvoljava u funkciji očuvanja realne tržišne vrednosti plasiranih kreditnih sredstava. Dopuštenost ugovaranja valutne klauzule se temelji na odredbama člana 34. stav 8. Zakona o deviznom poslovanju i člana 395. Zakona o obligacionim odnosima.
Valutna klauzula nije i ne može biti pravni osnov bogaćenja davaoca kredita na štetu korisnika kredita sticanjem nesrazmerne imovinske koristi u odnosu na realnu tržišnu vrednost isplaćenih kreditnih sredstava u dinarima. Valutna klauzula može uživati sudsku zaštitu samo u slučaju kada se njenom primenom obezbeđuje očuvanje ekvivalentnosti uzajamnih davanja. U slučaju da banke plasirana kreditna sredstva nisu pribavile putem sopstvenog zaduženja u švajcarskim francima na međunarodnom tržištu, valutna klauzula o indeksiranju dinarskog duga korisnika kredita primenom kursa CHF ne može uživati sudsku zaštitu. Njome se narušava ekvivalentnost uzajamnih davanja, što je čini apsolutno ništavom.
Međutim, utvrđena ništavost odredbe ugovora o kreditu o indeksaciji plasiranih dinarskih iznosa kredita primenom kursa švajcarskog franka nema automatskog uticaja na punovažnost preostalih ugovornih odredbi. To znači da ništavost takve klauzule nema za posledicu automatsku ništavost celog ugovora o kreditu.
Ključne reči: ugovor o kreditu, valutna klauzula, ekvivalentnost uzajamnih davanja, sudska zaštita.
USTAVNO PRAVO
Ugovor o kreditu – plaćanje naknade u slučaju prevremene otplate kredita
Odredba ugovora o kreditu o plaćanju naknade u slučaju prevremene otplate kredita iz refinansiranja nije protivna prinudnim propisima, jer Zakon o bankama i Zakon o obligacionim odnosima ne zabranjuju takvu naplatu.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Ništavost ugovora o kreditu
Nema kršenja prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u situaciji kada je tužbeni zahtjev apelantice odbijen, uz jasne i argumentovane razloge iz kojih suštinski proizlazi da je apelantica u vrijeme zaključenja ugovora bila na jasan i razumljiv način obaviještena o svim bitnim elementima ugovora, dakle i valutnoj klauzuli, te da je ugovor sa tuženim zaključen obostranom saglasnošću volja ugovornih strana.
UDK: 336.717.061
347.455
347.95(497.6)
(NE)SAVJESNOST I (NE)POŠTENJE UGOVORA O KREDITU U ŠVAJCARSKOM FRANKU
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i redovni univerzitetski profesor ustavnog prava.
Rezime: Predmet ovog rada je nedavna odluka Vrhovnog suda Republike Srpske u kojoj je taj sud po prvi put zauzeo stav o valjanosti ugovora o kreditu u švajcarskom franku. Sud je u toj odluci zauzeo ne samo stav da je valjana odredba tih ugovora o valutnoj klauzuli u švajcarskom franku, već je otišao i dalje od toga rekavši da se radi o dozvoljenoj odredbi koja ovim ugovorima daje karakter aleatornih ugovora. U radu je izloženo kritici ovo stajalište Vrhovnog suda Republike Srpske, s obzirom na to da ugovor o kreditu prema važećem zakonodavstvu nema niti može imati u bilo kom svom dijelu aleatorni karakter.
Ključne riječi: savjesnost, poštenje, nesavjesnost, nepoštenje, ugovor o kreditu, aleatorni ugovor.
OBLIGACIONO PRAVO
Ugovor o kreditu
Banka sa fizičkim licem, ugovorom o kreditu može slobodno da ugovara kamatnu stopu (koja mora biti određena ili odrediva), kao i način plaćanja kamate na odobrena sredstva kredita do isteka roka za njegovo vraćanje, kao i za period od padanja dužnika u docnju sa otplatom anuiteta odobrenog kredita do njegove isplate, ali nema pravo da obračunatu redovnu (zateznu) ili ugovorenu kamatu pripisuje osnovici, koja dalje predstavlja osnovicu za dalji obračun kamate za ceo period dugovanja.