Category Archives for "2024"

Uvećanje zarade za prekovremeni rad

RADNO PRAVO

Uvećanje zarade za prekovremeni rad

Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu u visini utvrđenoj opštim aktima i ugovorom o radu za prekovremeni rad najmanje 26% od osnovice, a za postojanje prekovremenog rada nije neophodno da postoji pisani zahtev ili odluka poslodavca o uvođenju prekovremenog rada, pošto duže ostajanje na poslu i bez pisanog naloga poslodavca može imati karakter prekovremenog rada.

Povreda materijalnog prava u korist okrivljenog

PREKRŠAJNO PRAVO

Povreda materijalnog prava u korist okrivljenog

Podnesci poput urgencija, pritužbi na rad sudije se ne mogu dosuditi okrivljenom kao troškovi postupka imajući u vidu da su oni uloženi ne radi odbrane okrivljenog, već zbog zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

MARIJA SOMOĐI PROTIV MAĐARSKE

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

MARIJA SOMOĐI PROTIV MAĐARSKE
(Predstavka broj: 15076/17)
16. V 2024.

Podnositeljka predstavke je Marija Somođi, mađarska državljanka.
Predmet se odnosi na građanski postupak za klevetu pokrenut protiv podnositeljke predstavke, jer je na svom Fejsbuk profilu podelila objavu trećeg lica koje poziva stanovnike Tata da učestvuju u demonstracijama protiv opštine, jer je prodala lokalnom biznismenu jednu od svojih zgrada po ceni koja je bila niža od tržišne, a koji je potom opštini istu zgradu iznajmio po navodno preteranoj ceni zakupnine. Podnositeljki predstavke je naloženo da plati odštetu zbog povrede prava opštine.
Podnositeljka predstavke se žali da je odlukom nacionalnih sudova i njenim novčanim kažnjavanjem prekršen član 10. Konvencije (sloboda izražavanja).
Evropski sud je istakao da je izjava za koju je podnositeljka predstavke proglašena odgovornom bila usmerena na ponašanje opštinske uprave. Tužioci u domaćim postupcima bili su opština Tata i zajednička opštinska kancelarija Tata. Pobijana prodaja nije se odnosila na imovinu u privatnom vlasništvu ili direktne ekonomske aktivnosti, već na upravljanje imovinom u opštinskom vlasništvu i korišćenje javnih sredstava. Bez obzira na obrazloženje domaćih sudova, Evropski sud nije bio uveren da je opština imala „interes da zaštiti svoj komercijalni uspeh i održivosti“, bilo da je to u „korist akcionara i zaposlenih“ ili „za šire ekonomsko dobro“. Evropski sud je takođe istakao da se ne može reći da su njeni članovi bili „lako prepoznatljivi“ s obzirom na to da se ni izvorna objava koju je podelila podnositeljka predstavke ni njen komentar nisu odnosili na navodno pogrešno postupanje bilo kojeg identifikovanog ili prepoznatljivog službenika. U svakom slučaju, tužbu za klevetu pokrenule su pravne osobe a ne njihovi pojedinačni članovi. Evropski sud je zaključio da građanski postupak zbog klevete koji je pokrenula opština Tata protiv podnositeljke predstavke nije sledio nijedan od legitimnih ciljeva navedenih u stavu 2. člana 10. Konvencije. Utvrdio je povredu člana 10. Konvencije.

 

Udruženje za zaštitu životne sredine kao tužilac u upravnom sporu

UPRAVNO PRAVO

Udruženje za zaštitu životne sredine kao tužilac u upravnom sporu

Udruženje za zaštitu životne sredine i pored toga što nema neposredno pravo za podnošenje tužbe, može da ostvari tužilačku legitimaciju u upravnom sporu po tužbi protiv građevinske dozvole, kada je u pitanju projekat za koji je utvrđena potreba procene uticaja na životnu sredinu.

Neutvrđivanje činjenica od kojih zavisi kategorizacija vozila

PREKRŠAJNO PRAVO

Neutvrđivanje činjenica od kojih zavisi kategorizacija vozila

Sud ne može da donese presudu zbog prekršaja iz oblasti saobraćaja dok ne utvrdi da li su karakteristike vozila koje je učestvovalo u saobraćnoj nezgodi takve da se može podvesti pod moped.

Ostvarivanje zajedničke odluke saučesnika

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Ostvarivanje zajedničke odluke saučesnika

Saizvršioci delaju u skaldu sa jasno podeljenim ulogama, te da bi postojalo saizvršilaštvo nije nužno da svaki saizvršilac pojedinačno učestvuje u svakoj radnji izvršenja predmetnog krivičnog dela.

Zaključivanje suda na osnovu indicija i produženo krivično delo

KRIVIČNO PRAVO
PROCESNO PRAVO
Zaključivanje suda na osnovu indicija i produženo krivično delo

Do potrebnih zaključaka sud može doći na osnovu posrednih dokaza – indicija i slobodnog sudijskog uverenja, ali samo uz uslov da se kreće u granicama logičnog i razumnog zaključivanja i na način da se utvrde takvi činjenični zaključci koji isključuju mogućnost drugačijeg činjeničnog utvrđenja o konkretnoj odlučnoj činjenici.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se