Nova zakonska rješenja u Federaciji BiH – osvrt na novu Krivičnog zakona iz juna 2016. godine
UDK: 343.21(497.6)“2016″
NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA U FEDERACIJI BIH – OSVRT NA NOVELU KRIVIČNOG ZAKONA IZ JUNA 2016. GODINE
Akademik prof. dr Miodrag N. SIMOVIĆ, prof. dr Dragan JOVAŠEVIĆ, prof. dr Vladimir M. SIMOVIĆ
Rezime: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je nedavno usvojio radikalne izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Na taj način je u ovu oblast kaznenog prava unijeto više novina, kako u oblasti opšteg dijela, tako još više u oblasti posebnog dijela krivičnog prava. Tako je zakonodavac ovu značajnu oblast unaprijedio na osnovu novih zakonskih rješenja, ali i uskladio postojeća rješenja sa sličnim rješenjima u ostalim krivičnim zakonima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. O osnovnim i najznačajnijim karakteristikama ove novele Krivičnog zakona Federacije BiH govori se u ovom radu.
Ključne riječi: krivični zakon, izmjene, zastarjelost, pomilovanje, nova krivična djela, sankcije.
Položaj pritvorenih i zatvorenih lica u Bosni i Hercegovini
UDK: 343.125/.126(497.6)
342.721:343.121(497.6)
341.231.14:343.121(497.6)
POLOŽAJ PRITVORENIH I ZATVORENIH LICA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra pravde BiH.
Mr Amar M. Bisić, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Sarajevo.
Faruk F. Zupčević, dipl. pravnik.
Rezime: U članku se ukazuje na najvažnije zakonske i podzakonske norme iz kojih se može sagledati položaj pritvorenog ili zatvorenog lica iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija u Bosni i Hercegovini. Ove odredbe su izrađene u skladu sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, sporazumima, protokolima, preporukama i izvještajima međunarodnih tijela koja se bave pitanjima poštovanja i razvoja ljudskih prava, sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Pri tome se posebno ima u vidu da je prema Aneksu 4. Ustava BiH određeno da će se prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i da ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima, kao i da je Bosna i Hercegovina obavezna da obezbijedi najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ključne riječi: pritvor, Sud BiH, zatvorenik, kazne zatvora, zavod.
Procesni položaj tuženog VS presuda zbog propuštanja
UDK: 347.924(497.6)
347.951(497.6)
PROCESNI POLOŽAJ TUŽENOG VS PRESUDA ZBOG PROPUŠTANJA
(Ustavnopravna kritika jedne sudske prakse)
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i vanredni profesor ustavnog prava na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjaluci.
Rezime: Ovaj rad ima za predmet odnos između dvije odredbe Zakona o parničnom postupku i praksu sudova u Republici Srpskoj vezanu za njihovu primjenu. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu čitalac se upoznaje sa protivrječnostima između odredaba člana 296. stav 2. tačka 4) i člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku koje u sudskoj praksi prave problem u njihovoj primjeni, jer ta praksa vodi u povredu prava tuženog na pravično suđenje u parnici. Ta praksa je predmet kritike u drugom dijelu rada. Zadnji dio rada sadrži zaključna razmatranja i prijedloge autora kako unaprijediti Zakon o parničnom postupku. Na prvom mjestu autor iznosi mišljenje da u situacijama u kojima je nepoznato prebivalište tuženog nema mjesta primjeni člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno praksi da mu se tužba dostavlja putem novina i da se nakon toga donosi presuda zbog propuštanja, jer se takvom praksom krši pravo tuženog na pravično suđenje. Umjesto toga sudovi trebaju imenovati tuženom privremenog zastupnika saglasno članu 296. stav 2. tačka 4) Zakona o parničnom postupku. Zbog toga autor predlaže da se Zakon o parničnom postupku dopuni dvjema novim odredbama, prema kojima u takvim situacijama tuženi mora imati privremenog zastupnika čije troškove je dužan predujmiti tužilac.
Ključne riječi: tuženi, tužilac, nepoznato prebivalište tuženog, presuda zbog propuštanja, privremeni zastupnik, pravično suđenje.
O koncesijama u Bosni i Hercegovini, posebno u pravu Republike Srpske (II deo)
UDK: 346.543(497.6)
35.078.6(497.6)
O KONCESIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI, POSEBNO U PRAVU REPUBLIKE SRPSKE (II deo)
Prof. dr Mile Dmičić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Koncesijama kao pravnim odnosom između države (koncedenta) i pravnog i/ili fizičkog lica kao preduzetnika (koncesionara) država ustupa pravo korišćenja prirodnog bogatstva, javnog dobra ili vršenja javne službe uz određenu naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.
Djelatnosti koje mogu biti ustupljene koncesionaru ne podliježu nekom posebnom ograničenju, a regulišu se pozitivnim propisima svake države. Predmet ugovora se odnosi na one funkcije koje država iz određenih razloga ne može ili neće sama da vrši, te ih, uz naknadu, prenosi na određeno pravno ili fizičko lice. Osnovni cilj je obezbjeđenje kreditne sposobnosti na tržištu kapitala, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije i jačanje sposobnosti privrednih subjekata da uspješnije učestvuju u tržišnoj utakmici.
Ključne riječi: Zakon o koncesijama, pojam koncesije, ugovor o koncesiji.
O koncesijama u Bosni i Hercegovini, posebno u pravu Republike Srpske (I deo)
UDK: 346.543(497.6)
35.078.6(497.6)
O KONCESIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI, POSEBNO U PRAVU REPUBLIKE SRPSKE (I deo)
Prof. dr Mile Dmičić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Koncesijama kao pravnim odnosom između države (koncedenta) i pravnog i/ili fizičkog lica kao preduzetnika (koncesionara) država ustupa pravo korišćenja prirodnog bogatstva, javnog dobra ili vršenja javne službe uz određenu naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.
Djelatnosti koje mogu biti ustupljene koncesionaru ne podliježu nekom posebnom ograničenju, a regulišu se pozitivnim propisima svake države. Predmet ugovora se odnosi na one funkcije koje država iz određenih razloga ne može ili neće sama da vrši, te ih, uz naknadu, prenosi na određeno pravno ili fizičko lice. Osnovni cilj je obezbjeđenje kreditne sposobnosti na tržištu kapitala, uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije i jačanje sposobnosti privrednih subjekata da uspješnije učestvuju u tržišnoj utakmici.
Ključne riječi: Zakon o koncesijama, pojam koncesije, ugovor o koncesiji.
Povijesni razvoj modela restorativne pravde s osvrtom na njegovu primjenu u sustavu maloljetničkog pravosuđa i pozitivnom zakonodavstvu Federacije BiH (II deo)
UDK: 343.85:343.91-053.6(497.6)
POVIJESNI RAZVOJ MODELA RESTORATIVNE PRAVDE S OSVRTOM NA NJEGOVU PRIMJENU U SUSTAVU MALOLJETNIČKOG PRAVOSUĐA I POZITIVNOM ZAKONODAVSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
(II deo)
Maja Mirković, MA. Autorica je dvostruka magistrica prava, magistrirala je u oblasti međunarodnog kaznenog prava i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno na istom fakultetu pohađa i treći master studij na Katedri kaznenog prava, smjer Maloljetničko prijestupništvo.
Denis Omerović, dipl. iur, diplomirani pravnik te trenutno pohađa master studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri kaznenog prava, smjer Maloljetničko prijestupništvo.
Rezime: Maloljetnička delinkvencija i s njom povezano antisocijalno ponašanje predstavljaju društvene fenomene i ozbiljne probleme koji sa sobom nose čitav niz negativnih implikacija po cjelokupnu društvenu zajednicu, sa dubokom emocionalnom, fizičkom i materijalnom dimenzijom koja utječe što na žrtvu i počinitelja, što na njihove obitelji.
Kroz povijest, razvijali su se različiti teorijsko-praktični koncepti borbe protiv maloljetničkog prijestupništva, sežući od rehabilitativnog do retributivnog, međutim, najnoviji model koji ujedno predstavlja i osnov na kojem počivaju suvremena kaznena zakonodavstva za maloljetnike jeste restorativna pravda, čija svrha nije usmjerena na kažnjavanje, zastrašivanje i zatvaranje počinitelja niti na njegovu rehabilitaciju, nego nastoji uspostaviti „socijalni“ mir, djelovati na ponašanje počinitelja u pravcu razvoja njegovog karaktera, a s ciljem prevencije činjenja kaznenih djela u budućnosti te popravka štete prouzročene kaznenim djelom.
U tom smislu, svrha ovog rada jeste da korištenjem povijesnopravne, teorijskopravne i pozitivnopravne metode ispita nastanak i evoluciju koncepta restorativne pravde, kao i njegovu primjenu u pozitivnom autonomnom kaznenom zakonodavstvu za maloljetnike Federacije Bosne i Hercegovine, s naglaskom na alternativne mjere i alternativne sankcije prema maloljetnicima.\
Ključne riječi: maloljetnička delinkvencija, restorativna pravda, alternativne mjere, povijesni razvoj.
Povijesni razvoj modela restorativne pravde s osvrtom na njegovu primjenu u sustavu maloljetničkog pravosuđa i pozitivnom zakonodavstvu Federacije BiH (I deo)
UDK: 343.85:343.91-053.6(497.6)
POVIJESNI RAZVOJ MODELA RESTORATIVNE PRAVDE S OSVRTOM NA NJEGOVU PRIMJENU U SUSTAVU MALOLJETNIČKOG PRAVOSUĐA I POZITIVNOM ZAKONODAVSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
(I deo)
Maja Mirković, MA. Autorica je dvostruka magistrica prava, magistrirala je u oblasti međunarodnog kaznenog prava i međunarodnog javnog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Trenutno na istom fakultetu pohađa i treći master studij na Katedri kaznenog prava, smjer Maloljetničko prijestupništvo.
Denis Omerović, dipl. iur, diplomirani pravnik te trenutno pohađa master studij na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Katedri kaznenog prava, smjer Maloljetničko prijestupništvo.
Rezime: Maloljetnička delinkvencija i s njom povezano antisocijalno ponašanje predstavljaju društvene fenomene i ozbiljne probleme koji sa sobom nose čitav niz negativnih implikacija po cjelokupnu društvenu zajednicu, sa dubokom emocionalnom, fizičkom i materijalnom dimenzijom koja utječe što na žrtvu i počinitelja, što na njihove obitelji.
Kroz povijest, razvijali su se različiti teorijsko-praktični koncepti borbe protiv maloljetničkog prijestupništva, sežući od rehabilitativnog do retributivnog, međutim, najnoviji model koji ujedno predstavlja i osnov na kojem počivaju suvremena kaznena zakonodavstva za maloljetnike jeste restorativna pravda, čija svrha nije usmjerena na kažnjavanje, zastrašivanje i zatvaranje počinitelja niti na njegovu rehabilitaciju, nego nastoji uspostaviti „socijalni“ mir, djelovati na ponašanje počinitelja u pravcu razvoja njegovog karaktera, a s ciljem prevencije činjenja kaznenih djela u budućnosti te popravka štete prouzročene kaznenim djelom.
U tom smislu, svrha ovog rada jeste da korištenjem povijesnopravne, teorijsko-pravne i pozitivnopravne metode ispita nastanak i evoluciju koncepta restorativne pravde, kao i njegovu primjenu u pozitivnom autonomnom kaznenom zakonodavstvu za maloljetnike Federacije Bosne i Hercegovine, s naglaskom na alternativne mjere i alternativne sankcije prema maloljetnicima.
Ključne riječi: maloljetnička delinkvencija, restorativna pravda, alternativne mjere, povijesni razvoj.
Zloupotreba opojnih droga u njemačkom i švajcarskom krivičnom pravu
UDK: 343.85:343.575
343.2
ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U NJEMAČKOM I ŠVAJCARSKOM KRIVIČNOM PRAVU
Akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, inostrani član Ruske akademije prirodnih nauka i član Evropske akademije nauka i umjetnosti.
Prof. dr Dragan Jovašević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Nišu.
Doc. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva BiH i docent Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
Rezime: Na bazi međunarodnih standarda koji su usvojeni u okviru i pod okriljem Organizacije ujedinjenih nacija sva nacionalna zakonodavstva poznaju više različitih oblika i vidova ispoljavanja krivičnih djela zloupotrebe opojnih droga. Radi se o različitim djelatnostima neovlašćene proizvodnje, prometa i na drugi način podstrekavanja ili omogućavanja drugim licima da dođu u posjed opojnih droga radi neposrednog unošenja u organizam čime se ozbiljno ugrožava njihovo zdravlje, pa i život. Zavisno od potreba svake pojedine države, razlikuju se krivična djela za čije učinioce su propisane različite vrste i mjere kazni i drugih krivičnih sankcija. Slična je situacija i sa zakonodavstvom Savezne Republike Njemačke i Švajcarske. U radu se analizira sistem krivičnih djela u različitim oblicima i vidovima ispoljavanja za čije učinioce su propisane teške krivične sankcije.
Ključne riječi: opojne droge, zloupotreba, zakon, krivično djelo, sankcija.
Status žena zatvorenih i pritvorenih u Bosni i Hercegovini
UDK: 343.261-055.2(497.6)
STATUS ŽENA ZATVORENIH I PRITVORENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske.
Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Mr Amar Bisić, dipl. pravnik.
Adis Drnda, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH.
Rezime: Položaj (status) osuđenih i pritvorenih žena u zavodskim ustanovama za vrijeme izdržavanja izrečene sankcije određuju korpus njihovih prava, povlastica (ili pogodnosti) i obaveza, te mogućnost njihovog disciplinskog kažnjavanja, kao i uslovi, način i postupak primjene sredstava prinude prema ovim licima. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ona je u svoj pravni sistem preuzela međunarodne standarde koji regulišu položaj žena u pritvorskim i zatvorskim ustanovama kao što su međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, Evropska zatvorska pravila, preporuke Vijeća Evrope, Rezolucija Vijeća Evrope broj 1635 (2008. godine) o borbi protiv nasilja nad ženama, Konvencija Vijeća Evrope iz 2011. godine o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS broj 210, Konvencija iz Istanbula) i sporazumi koji štite položaj žena prilikom lišenja slobode.
Ključne riječi: žena, zatvor, pritvor, Bosna i Hercegovina, zakon.
Troškovi parničnog postupka i zakonska zatezna kamata
UDK: 347.921.6
TROŠKOVI PARNIČNOG POSTUPKA I ZAKONSKA ZATEZNA KAMATA
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banja Luci i vanredni profesor na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banja Luci.
Rezime: Predmet ovog rada je jedna pojava u sudskoj praksi u Republici Srpskoj prema kojoj se za dosuđene troškove parničnog postupka određuje i plaćanje zakonske zatezne kamate, i to od dana donošenja odgovarajuće sudske odluke. Radi se o nezakonitom postupanju sudova koje je apostrofirano i objašnjeno u ovom pravnom eseju. Pored toga, ukazano je i na još neke probleme do kojih može dovesti takvo postupanje sudova. Radi se o mogućim odštetnopravnim i krivičnopravnim implikacijama priznavanja zakonske zatezne kamate od trenutka dosuđivanja troškova parničnog postupka, kao i o neustavnosti odgovarajućih odredaba Zakona o parničnom postupku i Zakona o izvršnom postupku koje su u uskoj vezi sa predmetom ovog rada.
Ključne riječi: troškovi parničnog postupka, zakonska zatezna kamata, novčana obaveza, rok za ispunjenje novčane obaveze, docnja dužnika novčane obaveze, vladavina prava, ustavnost, zakonitost.