Ovlaštena službena lica u krivičnom postupku u Bosni i Hercegovini
UDK: 343.132/.133(497.6)
OVLAŠTENA SLUŽBENA LICA U KRIVIČNOM POSTUPKU U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine i vanredni profesor Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci i Fakulteta pravnih nauka Univerziteta „Vitez“ u Vitezu.
Rezime: Ovlaštena službena lica u Bosni i Hercegovini imaju izuzetno obimnu, složenu i značajnu ulogu u krivičnom postupku. Suština njihove djelatnosti se sastoji u otkrivanju i prijavljivanju krivičnih djela i izvršilaca, kao i preduzimanju niza operativno-kriminalističkih i istražno-dokaznih mjera i radnji u vezi s tim. Ipak, pravo mjesto ovlaštenih službenih lica je u istražnom postupku u kojem je njihova aktivnost, uređena i pravilima kriminalistike, od najvećeg značaja za borbu protiv kriminala. Aktivnost na otkrivanju krivičnih djela i njihovih izvršilaca ovlaštena službena lica preduzimaju po službenoj dužnosti ili po zahtjevu tužioca. Pri tome, ovlaštena službena lica su jedina koja posjeduju sredstva prinude, kao posebno ovlaštenje, u čemu se ogleda najvažnija razlika u odnosu na druge državne organe. Neposredno postupanje ovlaštenih službenih lica propisano je zakonom, čime se izbjegava eventualna samovolja u primjeni zakona.
Ključne riječi: ovlaštena službena lica, policija, krivični postupak, tužilac, sudija.
Osnovna obilježja maloljetničkog krivičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (II deo)
UDK:343.211.3-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
OSNOVNA OBILJEŽJA MALOLJETNIČKOG KRIVIČNOG PRAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (II deo)
Prof. dr sc. Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Elma Datzer, istraživač u Centru za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu u Sarajevu.
Rezime: U većini država pravni je položaj maloljetnih počinitelja krivičnih djela posebno uređen. Takav se cjelovit sistem propisa često naziva maloljetničko krivično pravo. Budući da su djeca i mladi nedovoljno psihički zreli i da se njihova postupanja ne mogu izjednačiti sa postupanjima odraslih, obično taj sistem propisa podrazumijeva određene specifičnosti u pogledu postupka i mjera i sankcija koje se mogu primijeniti. Njihova svrha nije kao kod punoljetnih počinitelja samo utvrđivanje okolnosti djela i krivice počinitelja, nego odgoj, preodgoj i resocijalizacija djece i mladih. U Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine je početkom 2015. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Budući da se radi o recentnoj zakonodavnoj aktivnosti, u radu se sa namjerom opisivanja položaja maloljetnika u krivičnom pravu u Federaciji Bosne i Hercegovine raspravio sistem mjera i krivičnih sankcija koji se prema ovom zakonu mogu izreći za djecu i maloljetne počinitelje krivičnih djela, svrha i uslovi za njihovo izricanje, te izložena osnovna obilježja postupka, sa posebnim osvrtom na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku. Na osnovu spomenute analize i rasprave može se zaključiti da je pravni položaj djece i maloljetnih počinitelja krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine različit u odnosu na punoljetna lica u pogledu niza elemenata, kao što su poseban sistem mjera i sankcija, supsidijarnost u njihovom izboru, obazrivost i hitnost u postupanju suda i drugih organa, pravo na odbranu uz pomoć branioca bez ograničenja, isključenje javnosti postupka. Maloljetničko krivično pravo je u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine u normativnom smislu na tragu modernih krivičnopravnih rješenja, na čijoj afirmaciji treba nastaviti raditi.
Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, mjere i sankcije prema maloljetnicima, odgoj i preodgoj maloljetnika.
Osnovna obilježja maloljetničkog krivičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (I deo)
UDK: 343.211.3-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
OSNOVNA OBILJEŽJA MALOLJETNIČKOG KRIVIČNOG PRAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (I deo)
Prof. dr sc. Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Lejla Datzer, istraživač u Centru za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu u Sarajevu.
Rezime: U većini država pravni je položaj maloljetnih počinitelja krivičnih djela posebno uređen. Takav se cjelovit sistem propisa često naziva maloljetničko krivično pravo. Budući da su djeca i mladi nedovoljno psihički zreli i da se njihova postupanja ne mogu izjednačiti sa postupanjima odraslih, obično taj sistem propisa podrazumijeva određene specifičnosti u pogledu postupka i mjera i sankcija koje se mogu primijeniti. Njihova svrha nije kao kod punoljetnih počinitelja samo utvrđivanje okolnosti djela i krivice počinitelja, nego odgoj, preodgoj i resocijalizacija djece i mladih. U Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine je početkom 2015. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Budući da se radi o recentnoj zakonodavnoj aktivnosti, u radu se sa namjerom opisivanja položaja maloljetnika u krivičnom pravu u Federaciji Bosne i Hercegovine raspravio sistem mjera i krivičnih sankcija koji se prema ovom zakonu mogu izreći za djecu i maloljetne počinitelje krivičnih djela, svrha i uslovi za njihovo izricanje, te izložena osnovna obilježja postupka, sa posebnim osvrtom na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku. Na osnovu spomenute analize i rasprave može se zaključiti da je pravni položaj djece i maloljetnih počinitelja krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine različit u odnosu na punoljetna lica u pogledu niza elemenata, kao što su poseban sistem mjera i sankcija, supsidijarnost u njihovom izboru, obazrivost i hitnost u postupanju suda i drugih organa, pravo na odbranu uz pomoć branioca bez ograničenja, isključenje javnosti postupka. Maloljetničko krivično pravo je u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine u normativnom smislu na tragu modernih krivičnopravnih rješenja, na čijoj afirmaciji treba nastaviti raditi.
Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, mjere i sankcije prema maloljetnicima, odgoj i preodgoj maloljetnika.
Bosna i Hercegovina kao socijalna država
UDK: 364(497.6)
304(497.6)
BOSNA I HERCEGOVINA KAO SOCIJALNA DRŽAVA
Amela Čolić, Univerzitet u Bihaću, Pravni fakultet Bihać, vanredni profesor na nastavnim predmetima: „Uvod u nauku o državi i pravu“ i „Pravo Evropske unije“.
Rezime: Socijalna država prirodni je slijed vladavine prava i pravne države. Uslov je vjerodostojnosti i opravdanja vlasti. Država sa premisom socijalne države garantira svojim građanima, a zatim i uspostavlja i ostvaruje primjereni kvalitet potreba obuhvaćenih socijalnom sigurnošću. Suština socijalne države je u osiguranju održivosti društvenog bogatstva, u stvarnim mogućnostima zajednice, u volji vlasti za socijalnom pravičnošću i pravičnom preraspodjelom materijalnih vrijednosti, te pomoći onima koji su slabiji i ugroženi. Socijalnu državu određuju načela zajedništva, solidarnosti i međusobnosti – ljudskost, čovječnost, humanost, davanje, žrtvovanje, samoodricanje, nesebičnost, činjenje dobra (largo sensu), zajedništvo lišeno simetrije očekivanog uzvrata, briga o nemoćnim, bolesnim. Nedosljednost politika donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnih institucija i aktera produžava krizu socijalne države i onemogućava bilo koji vid renesanse građanskog civilnog društva. Reformski ciljevi su proklamovani, ali sistem socijalne zaštite kakav imamo u BiH u ovom trenutku je neodrživ i dalje je nepromijenjen. BiH treba temeljne promjene koje prevazilaze prijedloge iz Reformske agende za BiH za period 2015-2018. godine.
Ključne riječi: socijalna država, socijalna sigurnost, socijalna pravičnost, socijalna integracija, reforma socijalne zaštite, društvena kohezija.
Kako smanjiti stradanje vozača dvotočkaša u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj
UDK: 351.81(497.6)
340.134:656.1(497.6)
KAKO SMANJITI STRADANJE VOZAČA DVOTOČKAŠA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Vesna Stevanović, sudija, Apelacioni sud u Nišu.
Rezime: Saobraćajne nezgode vrlo često dovode do teških, pa i najtežih posledica – smrt jednog ili više lica. Republika Srpska, kao i svi delovi BiH, ima interes da stradanje vozača dvotočkaša (motociklista, odnosno biciklista) – najčešće dece i mladih osoba svede na najmanju moguću meru. U tom pogledu svi činioci koji utiču na poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja na putevima su na istom zadatku.
U radu ćemo predstaviti dostupne podatke o stradanju vozača dvotočkaša u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj u prethodnom periodu. Ukazaćemo i na pojedine mogućnosti koje stoje na strani lokalnih zajednica kako da unaprede sistem bezbednosti saobraćaja na svojim područjima. To bi pored uloge porodice, koja je nesumnjiva kada su u pitanju maloletni učesnici – vozači dvotočkaša u saobraćaju u pitanju, bilo od značaja za postepeno smanjenje stradanja ovih, ali i ostalih kategorija učesnika u saobraćaju.
Ključne reči: vozači, biciklisti, motociklisti, saobraćajne nezgode, lokalna zajednica.
Neke stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste (II deo)
UDK: 340.113
NEKE STARE IZREKE KOJE VAŽE ZA PRAVNIKE I KRIMINALISTE (II deo)
Prof. dr sc. Duško Modly, redovni profesor pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Prof. dr sc. Adnan Duraković, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Zenici.
Rezime: Rad sadrži stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste, a koje predstavljaju ostavštinu starih pravnika i filozofa za kojima posežu savremenici. Poslovice sadrže sažeto i praktično iskustvo, jasne same po sebi bez dodatnog dokazivanja. One predstavlju dragulje društvene psihologije provjerene kroz vrijeme sa određenom dozom estetike. Kao ideje one ulaze u srca i umove ljudi utičući na njihovu filozofiju i djelovanje. Koja će se filozofija odabrati zavisi od karaktera ljudi. Stoga i ovaj rad koji smo sačinili iz brojnih izvora ima svrhu u tome da će neke od izreka koristiti mudrima.
Ključne riječi: izreke, pravo, kriminalistika.
Neke stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste (I deo)
UDK: 340.113
NEKE STARE IZREKE KOJE VAŽE ZA PRAVNIKE I KRIMINALISTE (I deo)
Prof. dr sc. Duško Modly, redovni profesor pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Prof. dr sc. Adnan Duraković, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Zenici.
Rezime: Rad sadrži stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste, a koje predstavljaju ostavštinu starih pravnika i filozofa za kojima posežu savremenici. Poslovice sadrže sažeto i praktično iskustvo, jasne same po sebi bez dodatnog dokazivanja. One predstavlju dragulje društvene psihologije provjerene kroz vrijeme sa određenom dozom estetike. Kao ideje one ulaze u srca i umove ljudi utičući na njihovu filozofiju i djelovanje. Koja će se filozofija odabrati zavisi od karaktera ljudi. Stoga i ovaj rad koji smo sačinili iz brojnih izvora ima svrhu u tome da će neke od izreka koristiti mudrima.
Ključne riječi: izreke, pravo, kriminalistika.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (II deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
II deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (I deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
I deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.
Upravljanje zatvorima u Bosni i Hercegovini u pogledu visokorizičnih lica
UDK: 343.81(497.6)
342.721:343.121(497.6)
UPRAVLJANJE ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI U POGLEDU VISOKORIZIČNIH LICA
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Rezime: U radu se daje prikaz stanja u Bosni i Hercegovini iz oblasti sistema upravljanja zatvorima u pogledu najopasnijih zatvorenika koje zakonski propisi označavaju kao visokorizične osobe za sistem izvršenja krivičnih sankcija. Zakonodavna regulativa izvršenja krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ukazuje da Bosna i Hercegovina ima moderan zakon iz oblasti sistema izvršenja krivičnih sankcija usklađen sa međunarodnim zatvorskim standardima i da se posebno vodi računa o bezbjednosti kao elementu koji se posmatra sa više aspekata. To je u funkciji bezbjednosti javnog poretka, vladavine prava, zakonitog i pravilnog postupanja sa zatvorenicima, odnosno pritvorenicima, kao i pravilnog provođenja zakona ili drugih propisa. Cilj je da se prema takvoj kategoriji lica tokom izvršavanja mjere pritvora ili izdržavanja kazne zatvora u sigurnom okruženju vrši prevaspitavanje u cilju usvajanja društveno prihvatljivih vrijednosti i lakšeg uključivanja u uslove života na slobodi i da se oni ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građana u demokratskom društvu.
Ključne riječi: krivične sankcije, zatvor, izvršenje, pritvorenici, zatvorenici.