Osnovna obilježja maloljetničkog krivičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (II deo)
UDK:343.211.3-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
OSNOVNA OBILJEŽJA MALOLJETNIČKOG KRIVIČNOG PRAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (II deo)
Prof. dr sc. Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Elma Datzer, istraživač u Centru za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu u Sarajevu.
Rezime: U većini država pravni je položaj maloljetnih počinitelja krivičnih djela posebno uređen. Takav se cjelovit sistem propisa često naziva maloljetničko krivično pravo. Budući da su djeca i mladi nedovoljno psihički zreli i da se njihova postupanja ne mogu izjednačiti sa postupanjima odraslih, obično taj sistem propisa podrazumijeva određene specifičnosti u pogledu postupka i mjera i sankcija koje se mogu primijeniti. Njihova svrha nije kao kod punoljetnih počinitelja samo utvrđivanje okolnosti djela i krivice počinitelja, nego odgoj, preodgoj i resocijalizacija djece i mladih. U Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine je početkom 2015. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Budući da se radi o recentnoj zakonodavnoj aktivnosti, u radu se sa namjerom opisivanja položaja maloljetnika u krivičnom pravu u Federaciji Bosne i Hercegovine raspravio sistem mjera i krivičnih sankcija koji se prema ovom zakonu mogu izreći za djecu i maloljetne počinitelje krivičnih djela, svrha i uslovi za njihovo izricanje, te izložena osnovna obilježja postupka, sa posebnim osvrtom na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku. Na osnovu spomenute analize i rasprave može se zaključiti da je pravni položaj djece i maloljetnih počinitelja krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine različit u odnosu na punoljetna lica u pogledu niza elemenata, kao što su poseban sistem mjera i sankcija, supsidijarnost u njihovom izboru, obazrivost i hitnost u postupanju suda i drugih organa, pravo na odbranu uz pomoć branioca bez ograničenja, isključenje javnosti postupka. Maloljetničko krivično pravo je u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine u normativnom smislu na tragu modernih krivičnopravnih rješenja, na čijoj afirmaciji treba nastaviti raditi.
Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, mjere i sankcije prema maloljetnicima, odgoj i preodgoj maloljetnika.
Osnovna obilježja maloljetničkog krivičnog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine (I deo)
UDK: 343.211.3-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
OSNOVNA OBILJEŽJA MALOLJETNIČKOG KRIVIČNOG PRAVA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE (I deo)
Prof. dr sc. Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Lejla Datzer, istraživač u Centru za istraživanje politike suprotstavljanja kriminalitetu u Sarajevu.
Rezime: U većini država pravni je položaj maloljetnih počinitelja krivičnih djela posebno uređen. Takav se cjelovit sistem propisa često naziva maloljetničko krivično pravo. Budući da su djeca i mladi nedovoljno psihički zreli i da se njihova postupanja ne mogu izjednačiti sa postupanjima odraslih, obično taj sistem propisa podrazumijeva određene specifičnosti u pogledu postupka i mjera i sankcija koje se mogu primijeniti. Njihova svrha nije kao kod punoljetnih počinitelja samo utvrđivanje okolnosti djela i krivice počinitelja, nego odgoj, preodgoj i resocijalizacija djece i mladih. U Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine je početkom 2015. godine stupio na snagu Zakon o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku. Budući da se radi o recentnoj zakonodavnoj aktivnosti, u radu se sa namjerom opisivanja položaja maloljetnika u krivičnom pravu u Federaciji Bosne i Hercegovine raspravio sistem mjera i krivičnih sankcija koji se prema ovom zakonu mogu izreći za djecu i maloljetne počinitelje krivičnih djela, svrha i uslovi za njihovo izricanje, te izložena osnovna obilježja postupka, sa posebnim osvrtom na činjenice koje se utvrđuju u ovom postupku. Na osnovu spomenute analize i rasprave može se zaključiti da je pravni položaj djece i maloljetnih počinitelja krivičnih djela u Federaciji Bosne i Hercegovine različit u odnosu na punoljetna lica u pogledu niza elemenata, kao što su poseban sistem mjera i sankcija, supsidijarnost u njihovom izboru, obazrivost i hitnost u postupanju suda i drugih organa, pravo na odbranu uz pomoć branioca bez ograničenja, isključenje javnosti postupka. Maloljetničko krivično pravo je u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji Bosne i Hercegovine u normativnom smislu na tragu modernih krivičnopravnih rješenja, na čijoj afirmaciji treba nastaviti raditi.
Ključne riječi: maloljetničko krivično pravo, mjere i sankcije prema maloljetnicima, odgoj i preodgoj maloljetnika.
Bosna i Hercegovina kao socijalna država
UDK: 364(497.6)
304(497.6)
BOSNA I HERCEGOVINA KAO SOCIJALNA DRŽAVA
Amela Čolić, Univerzitet u Bihaću, Pravni fakultet Bihać, vanredni profesor na nastavnim predmetima: „Uvod u nauku o državi i pravu“ i „Pravo Evropske unije“.
Rezime: Socijalna država prirodni je slijed vladavine prava i pravne države. Uslov je vjerodostojnosti i opravdanja vlasti. Država sa premisom socijalne države garantira svojim građanima, a zatim i uspostavlja i ostvaruje primjereni kvalitet potreba obuhvaćenih socijalnom sigurnošću. Suština socijalne države je u osiguranju održivosti društvenog bogatstva, u stvarnim mogućnostima zajednice, u volji vlasti za socijalnom pravičnošću i pravičnom preraspodjelom materijalnih vrijednosti, te pomoći onima koji su slabiji i ugroženi. Socijalnu državu određuju načela zajedništva, solidarnosti i međusobnosti – ljudskost, čovječnost, humanost, davanje, žrtvovanje, samoodricanje, nesebičnost, činjenje dobra (largo sensu), zajedništvo lišeno simetrije očekivanog uzvrata, briga o nemoćnim, bolesnim. Nedosljednost politika donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnih institucija i aktera produžava krizu socijalne države i onemogućava bilo koji vid renesanse građanskog civilnog društva. Reformski ciljevi su proklamovani, ali sistem socijalne zaštite kakav imamo u BiH u ovom trenutku je neodrživ i dalje je nepromijenjen. BiH treba temeljne promjene koje prevazilaze prijedloge iz Reformske agende za BiH za period 2015-2018. godine.
Ključne riječi: socijalna država, socijalna sigurnost, socijalna pravičnost, socijalna integracija, reforma socijalne zaštite, društvena kohezija.
Kako smanjiti stradanje vozača dvotočkaša u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj
UDK: 351.81(497.6)
340.134:656.1(497.6)
KAKO SMANJITI STRADANJE VOZAČA DVOTOČKAŠA U SAOBRAĆAJU NA PUTEVIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Vesna Stevanović, sudija, Apelacioni sud u Nišu.
Rezime: Saobraćajne nezgode vrlo često dovode do teških, pa i najtežih posledica – smrt jednog ili više lica. Republika Srpska, kao i svi delovi BiH, ima interes da stradanje vozača dvotočkaša (motociklista, odnosno biciklista) – najčešće dece i mladih osoba svede na najmanju moguću meru. U tom pogledu svi činioci koji utiču na poboljšanje stanja bezbednosti saobraćaja na putevima su na istom zadatku.
U radu ćemo predstaviti dostupne podatke o stradanju vozača dvotočkaša u saobraćaju na putevima u Republici Srpskoj u prethodnom periodu. Ukazaćemo i na pojedine mogućnosti koje stoje na strani lokalnih zajednica kako da unaprede sistem bezbednosti saobraćaja na svojim područjima. To bi pored uloge porodice, koja je nesumnjiva kada su u pitanju maloletni učesnici – vozači dvotočkaša u saobraćaju u pitanju, bilo od značaja za postepeno smanjenje stradanja ovih, ali i ostalih kategorija učesnika u saobraćaju.
Ključne reči: vozači, biciklisti, motociklisti, saobraćajne nezgode, lokalna zajednica.
Neke stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste (II deo)
UDK: 340.113
NEKE STARE IZREKE KOJE VAŽE ZA PRAVNIKE I KRIMINALISTE (II deo)
Prof. dr sc. Duško Modly, redovni profesor pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Prof. dr sc. Adnan Duraković, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Zenici.
Rezime: Rad sadrži stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste, a koje predstavljaju ostavštinu starih pravnika i filozofa za kojima posežu savremenici. Poslovice sadrže sažeto i praktično iskustvo, jasne same po sebi bez dodatnog dokazivanja. One predstavlju dragulje društvene psihologije provjerene kroz vrijeme sa određenom dozom estetike. Kao ideje one ulaze u srca i umove ljudi utičući na njihovu filozofiju i djelovanje. Koja će se filozofija odabrati zavisi od karaktera ljudi. Stoga i ovaj rad koji smo sačinili iz brojnih izvora ima svrhu u tome da će neke od izreka koristiti mudrima.
Ključne riječi: izreke, pravo, kriminalistika.
Neke stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste (I deo)
UDK: 340.113
NEKE STARE IZREKE KOJE VAŽE ZA PRAVNIKE I KRIMINALISTE (I deo)
Prof. dr sc. Duško Modly, redovni profesor pravnih fakulteta u Zagrebu i Rijeci.
Prof. dr sc. Adnan Duraković, vanredni profesor Pravnog fakulteta u Zenici.
Rezime: Rad sadrži stare izreke koje važe za pravnike i kriminaliste, a koje predstavljaju ostavštinu starih pravnika i filozofa za kojima posežu savremenici. Poslovice sadrže sažeto i praktično iskustvo, jasne same po sebi bez dodatnog dokazivanja. One predstavlju dragulje društvene psihologije provjerene kroz vrijeme sa određenom dozom estetike. Kao ideje one ulaze u srca i umove ljudi utičući na njihovu filozofiju i djelovanje. Koja će se filozofija odabrati zavisi od karaktera ljudi. Stoga i ovaj rad koji smo sačinili iz brojnih izvora ima svrhu u tome da će neke od izreka koristiti mudrima.
Ključne riječi: izreke, pravo, kriminalistika.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (II deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
II deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.
Da li je ugled i čast u Bosni i Hercegovini neophodno zaštititi krivičnim zakonodavstvom? (I deo)
UDK: 343.63(497.6)
DA LI JE UGLED I ČAST U BOSNI I HERCEGOVINI NEOPHODNO ZAŠTITITI KRIVIČNIM ZAKONODAVSTVOM?
I deo
Antonije Živković, master pravnik, uža naučna oblast krivično pravo, pripravnik Okružnog suda u Banjaluci.
Rezime: U radu se analizira normativno uređenje uvrede i klevete kroz istorijsko, uporedno i pozitivno zakonodavstvo. U pogledu gorenavedenog autor ističe da je zakonodavstvo Bosne i Hercegovine prilikom regulisanja materije zaštite časti i ugleda primjenilo rješenje koje se razlikuje od rješenja prihvaćenog u zakonodavstvima Hrvatske, Slovenije, Njemačke, Austrije i Švajcarske. Specifičnost ovog rješenja ogleda se u činjenici da je zaštita časti i ugleda u BiH pružena samo kroz parnični postupak naknade nematerijalne štete regulisan u zakonima o zaštiti od klevete, dok uporedno zakonodavstvo evropskih zemalja sa bogatom pravnom tradicijom čast i ugled štiti prvenstveno krivičnim zakonodavstvom. U uvodnom dijelu rada analizirano je krivično zakonodavstvo BiH prije donošenja posebnih zakona o zaštiti od klevete. U glavnom dijelu rada detaljno su analizirane odredbe Zakona o zaštiti od klevete sa sudskom praksom, online kleveta i izložen prikaz uporednog zakonodavstva kako susjednih zemalja, tako i zemalja sa bogatom pravnom tradicijom u normativnom regulisanju uvrede i klevete. Na kraju, izloženi su zaključci autora o navedenoj problematici.
Ključne riječi: uvreda, kleveta, sloboda izražavanja, zaštita časti i ugleda, ljudsko dostojanstvo, mediji, demokratsko društvo.
Upravljanje zatvorima u Bosni i Hercegovini u pogledu visokorizičnih lica
UDK: 343.81(497.6)
342.721:343.121(497.6)
UPRAVLJANJE ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI U POGLEDU VISOKORIZIČNIH LICA
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Rezime: U radu se daje prikaz stanja u Bosni i Hercegovini iz oblasti sistema upravljanja zatvorima u pogledu najopasnijih zatvorenika koje zakonski propisi označavaju kao visokorizične osobe za sistem izvršenja krivičnih sankcija. Zakonodavna regulativa izvršenja krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ukazuje da Bosna i Hercegovina ima moderan zakon iz oblasti sistema izvršenja krivičnih sankcija usklađen sa međunarodnim zatvorskim standardima i da se posebno vodi računa o bezbjednosti kao elementu koji se posmatra sa više aspekata. To je u funkciji bezbjednosti javnog poretka, vladavine prava, zakonitog i pravilnog postupanja sa zatvorenicima, odnosno pritvorenicima, kao i pravilnog provođenja zakona ili drugih propisa. Cilj je da se prema takvoj kategoriji lica tokom izvršavanja mjere pritvora ili izdržavanja kazne zatvora u sigurnom okruženju vrši prevaspitavanje u cilju usvajanja društveno prihvatljivih vrijednosti i lakšeg uključivanja u uslove života na slobodi i da se oni ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građana u demokratskom društvu.
Ključne riječi: krivične sankcije, zatvor, izvršenje, pritvorenici, zatvorenici.
Historijski razvoj privatnog detektivstva u BiH i neki specifični poslovi koje obavljaju danas
UDK: 343.123.12(497.6)
343.436::004
HISTORIJSKI RAZVOJ PRIVATNOG DETEKTIVSTVA U BiH I NEKI SPECIFIČNI POSLOVI KOJE OBAVLJAJU DANAS
Mr Sedin Lakača, magistar kriminalistike, doktorand na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu.
Rezime: Privatno detektivstvo u BiH je samo po sebi specifično s obzirom da u jednom dijelu države postoji već nekoliko godina, dok u drugom dijelu ne postoji ni u zakonodavnom smislu. Kada ovo kažemo prvenstveno mislimo na konstituciju države sačinjene od F BiH, Republika Srpska i Distrikta Brčko, u kojoj jedni zakoni postoje i egzistiraju izvjestan period dok u drugoj ne postoje. Takav slučaj je sa privatnim detektivstvom koje ne postoji u Federaciji BiH. Za cilj imamo predstaviti neke historijske činjenice koje upućuju da je privatno detektivstvo na neki način postojalo i na području Bosne, a o čemu svjedoče i neki pisani dokumenti s ovih prostora. Osim toga cilj nam je da predstavimo i neke poslove današnjice koji su izazov u svakom smislu riječi naročito kada je u pitanju sigurnosni segment. Jedan od takvih poslova je „Cyber criminal“ koji je predmet interesovanja velikog broja sigurnosnih agencija, a između ostalog i privatnih detektiva. Za potrebe ovog članka proveli smo istraživanje kojim je obuhvaćeno područje Federacije, gdje smo tom prilikom anketirali više skupina ispitanika od kojih prvenstveno policijske službenike različitih činova, građane, advokate, studente kriminalistike, prava i dr. Nakon provedenog istraživanja uočavamo da postoji velika zainteresovanost za privatno detektivstvo kao i za poslove koji su u njihovoj nadležnosti. Prezentiranjem rezultata predočit ćemo stvarno stanje o samoj spoznaji i afirmiranju poslova privatnih detektiva.
Ključne riječi: privatni detektivi, razvoj detektivstva, poslovi, regulativa, Federacija BiH.