USTAVNO PRAVO
Nedostavljanje revizije na odgovor suprotnoj strani
Propust suda da dostavi reviziju na odgovor suprotnoj strani predstavlja povredu prava na pravično suđenje.
PROCESNO PRAVO
Nedopuštena presuda zbog propuštanja
S obzirom da se u sporu male vrednosti tužba tužioca ne dostavlja tuženiku na odgovor, to je isključena mogućnost donošenja presude zbog propuštanja.
PROCESNO PRAVO
Rok za podnošenje predloga za vraćanje u pređašnje stanje
Kao dan saznanja za propuštanje radnje, za koji dan je vezan početak subjektivnog roka za podnošenje predloga za vraćanje u pređašnje stanje iz člana 110. stav 2. ZPP, ne može se smatrati dan kada je punomoćnik stranke primio rešenje kojim se konstatuje da se tužba smatra povučenom, već dan kada je bilo zakazano ročište za glavnu raspravu.
PROCESNO PRAVO
Zahtev da se otklone nepravilnosti koje su nastale u toku i povodom sprovođenja izvršenja
Stranka i učesnik u postupku mogu zahtevati da se otklone nepravilnosti koje su nastale u toku i povodom sprovođenja izvršenja, a koje se mogu sastojati od nedonošenja odluke, preduzimanja ili propuštanja radnje.
PROCESNO PRAVO
Presuda zbog propuštanja
Ako tuženi ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, sud će doneti presudu kojom usvaja tužbeni zahtev (presuda zbog propuštanja), ako su ispunjeni određeni zakonski uslovi.
UDK: 347.924(497.6)
347.951(497.6)
PROCESNI POLOŽAJ TUŽENOG VS PRESUDA ZBOG PROPUŠTANJA
(Ustavnopravna kritika jedne sudske prakse)
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i vanredni profesor ustavnog prava na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjaluci.
Rezime: Ovaj rad ima za predmet odnos između dvije odredbe Zakona o parničnom postupku i praksu sudova u Republici Srpskoj vezanu za njihovu primjenu. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu čitalac se upoznaje sa protivrječnostima između odredaba člana 296. stav 2. tačka 4) i člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku koje u sudskoj praksi prave problem u njihovoj primjeni, jer ta praksa vodi u povredu prava tuženog na pravično suđenje u parnici. Ta praksa je predmet kritike u drugom dijelu rada. Zadnji dio rada sadrži zaključna razmatranja i prijedloge autora kako unaprijediti Zakon o parničnom postupku. Na prvom mjestu autor iznosi mišljenje da u situacijama u kojima je nepoznato prebivalište tuženog nema mjesta primjeni člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno praksi da mu se tužba dostavlja putem novina i da se nakon toga donosi presuda zbog propuštanja, jer se takvom praksom krši pravo tuženog na pravično suđenje. Umjesto toga sudovi trebaju imenovati tuženom privremenog zastupnika saglasno članu 296. stav 2. tačka 4) Zakona o parničnom postupku. Zbog toga autor predlaže da se Zakon o parničnom postupku dopuni dvjema novim odredbama, prema kojima u takvim situacijama tuženi mora imati privremenog zastupnika čije troškove je dužan predujmiti tužilac.
Ključne riječi: tuženi, tužilac, nepoznato prebivalište tuženog, presuda zbog propuštanja, privremeni zastupnik, pravično suđenje.
PROCESNO PRAVO
Donošenje presude zbog propuštanja
Ako tuženi ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, sud donosi presudu kojom usvaja tužbeni zahtev (presuda zbog propuštanja), ako su ispunjeni određeni zakonski uslovi.
PROCESNO PRAVO
Presuda zbog propuštanja
Kada sud zakaže pripremno ročište i o tome dostavom poziva izvesti parnične stranke, ne može doneti presudu zbog propuštanja kojom usvaja tužbeni zahtev, već mora zakazati glavnu raspravu i doneti meritornu odluku zasnovanu na činjenicama koje su utvrđene na osnovu dokaza izvedenih u postupku.