UDK: 343.221-056.34(497.6)
PRISTUP PREMA OSOBAMA SA DUŠEVNIM SMETNJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI U KONTEKSTU PRAKSE EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA I USTAVNOG SUDA BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra, Ministarstvo pravde BiH.
Rezime: Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, kao i svako savremeno zakonodavstvo, sadrži sistem kazni koje se izriču krivično odgovornim počiniocima krivičnih djela, predviđajući, između ostalog, i mjere bezbjednosti kao krivične sankcije koje se izriču učiniocima krivičnih djela koji su krivično djelo počinili u stanju bitno smanjene uračunljivosti, smanjene uračunljivosti, neuračunljivosti ili usljed djelovanja zavisnosti od alkohola ili opojnih droga. Cilj je da se otklone navedena medicinska ili psihijatrijska stanja ličnosti koja nastaju kao rezultat prethodne trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja i mogu djelovati na učinioca da i ubuduće učini novo krivično djelo. Prema najnovijim međunarodnim standardima, osobe koje su počinile krivično djelo i za koje se utvrdi da su to djelo počinile usljed različitih stanja duševnih bolesti, duševne poremećenosti, zaostalog duševnog razvoja ili drugog zdravstvenog stanja, ne smiju se smještati u zatvore, već je obaveza svake države da obezbijedi uslove da se takve osobe smještaju u zdravstvene ustanove.
Ključne riječi: duševne smetnje, mjere bezbjednosti, Zavod za forenzičku psihijatriju, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
UDK: 343.81(497.6)
342.721:343.121(497.6)
UPRAVLJANJE ZATVORIMA U BOSNI I HERCEGOVINI U POGLEDU VISOKORIZIČNIH LICA
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Rezime: U radu se daje prikaz stanja u Bosni i Hercegovini iz oblasti sistema upravljanja zatvorima u pogledu najopasnijih zatvorenika koje zakonski propisi označavaju kao visokorizične osobe za sistem izvršenja krivičnih sankcija. Zakonodavna regulativa izvršenja krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera ukazuje da Bosna i Hercegovina ima moderan zakon iz oblasti sistema izvršenja krivičnih sankcija usklađen sa međunarodnim zatvorskim standardima i da se posebno vodi računa o bezbjednosti kao elementu koji se posmatra sa više aspekata. To je u funkciji bezbjednosti javnog poretka, vladavine prava, zakonitog i pravilnog postupanja sa zatvorenicima, odnosno pritvorenicima, kao i pravilnog provođenja zakona ili drugih propisa. Cilj je da se prema takvoj kategoriji lica tokom izvršavanja mjere pritvora ili izdržavanja kazne zatvora u sigurnom okruženju vrši prevaspitavanje u cilju usvajanja društveno prihvatljivih vrijednosti i lakšeg uključivanja u uslove života na slobodi i da se oni ponašaju u skladu sa zakonom i ispunjavaju dužnosti građana u demokratskom društvu.
Ključne riječi: krivične sankcije, zatvor, izvršenje, pritvorenici, zatvorenici.
UDK: 343.125/.126(497.6)
342.721:343.121(497.6)
341.231.14:343.121(497.6)
POLOŽAJ PRITVORENIH I ZATVORENIH LICA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske i docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta „Apeiron” u Banjoj Luci.
Dr Mustafa Bisić, pomoćnik ministra pravde BiH.
Mr Amar M. Bisić, Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje Sarajevo.
Faruk F. Zupčević, dipl. pravnik.
Rezime: U članku se ukazuje na najvažnije zakonske i podzakonske norme iz kojih se može sagledati položaj pritvorenog ili zatvorenog lica iz oblasti izvršenja krivičnih sankcija u Bosni i Hercegovini. Ove odredbe su izrađene u skladu sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, sporazumima, protokolima, preporukama i izvještajima međunarodnih tijela koja se bave pitanjima poštovanja i razvoja ljudskih prava, sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH. Pri tome se posebno ima u vidu da je prema Aneksu 4. Ustava BiH određeno da će se prava i slobode predviđene Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenim protokolima direktno primjenjivati u Bosni i Hercegovini i da ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima, kao i da je Bosna i Hercegovina obavezna da obezbijedi najviši nivo međunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Ključne riječi: pritvor, Sud BiH, zatvorenik, kazne zatvora, zavod.
UDK: 343.261-055.2(497.6)
STATUS ŽENA ZATVORENIH I PRITVORENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
Doc. dr Marina M. Simović, sekretar Ombudsmena za djecu Republike Srpske.
Mustafa Bisić, pomoćnik ministra u Ministarstvu pravde BiH.
Mr Amar Bisić, dipl. pravnik.
Adis Drnda, Državna agencija za istrage i zaštitu BiH.
Rezime: Položaj (status) osuđenih i pritvorenih žena u zavodskim ustanovama za vrijeme izdržavanja izrečene sankcije određuju korpus njihovih prava, povlastica (ili pogodnosti) i obaveza, te mogućnost njihovog disciplinskog kažnjavanja, kao i uslovi, način i postupak primjene sredstava prinude prema ovim licima. Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, ona je u svoj pravni sistem preuzela međunarodne standarde koji regulišu položaj žena u pritvorskim i zatvorskim ustanovama kao što su međunarodni dokumenti o ljudskim pravima, Evropska zatvorska pravila, preporuke Vijeća Evrope, Rezolucija Vijeća Evrope broj 1635 (2008. godine) o borbi protiv nasilja nad ženama, Konvencija Vijeća Evrope iz 2011. godine o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CETS broj 210, Konvencija iz Istanbula) i sporazumi koji štite položaj žena prilikom lišenja slobode.
Ključne riječi: žena, zatvor, pritvor, Bosna i Hercegovina, zakon.