KRVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Kumulativno izricanje uslovne osude i novčane kazne
Moguće je izreći i uslovnu osudu i novčanu kaznu kao glavnu kaznu, naročito u slučaju ako je za krivično delo kumulativno propisan zatvor i novčana kazna, jer se radi o dve vrste sankcija i nije isključena njihova istovremena primena, ako to nalaže opšta svrha kažnjavanja.
UDK: 343.21(497.6)“2016″
NOVA ZAKONSKA RJEŠENJA U FEDERACIJI BIH – OSVRT NA NOVELU KRIVIČNOG ZAKONA IZ JUNA 2016. GODINE
Akademik prof. dr Miodrag N. SIMOVIĆ, prof. dr Dragan JOVAŠEVIĆ, prof. dr Vladimir M. SIMOVIĆ
Rezime: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je nedavno usvojio radikalne izmjene i dopune Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Na taj način je u ovu oblast kaznenog prava unijeto više novina, kako u oblasti opšteg dijela, tako još više u oblasti posebnog dijela krivičnog prava. Tako je zakonodavac ovu značajnu oblast unaprijedio na osnovu novih zakonskih rješenja, ali i uskladio postojeća rješenja sa sličnim rješenjima u ostalim krivičnim zakonima koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. O osnovnim i najznačajnijim karakteristikama ove novele Krivičnog zakona Federacije BiH govori se u ovom radu.
Ključne riječi: krivični zakon, izmjene, zastarjelost, pomilovanje, nova krivična djela, sankcije.
UDK: 349.22:331.108.6(497.11)
(094.5.072)
DESET NAJČEŠĆIH PROBLEMA U PRIMENI ZAKONA O RADU
Olga Vučković Kićanović, samostalna savetnica u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova.
Rezime: Po informacijama Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, u toku je reforma radnog zakonodavstva, koja bi trebalo da se završi do 2018. godine. Nadamo se da će taj proces koherentno zaokružiti set zakona koji uređuju rad, jer je u postojećem pravnom okviru mnogo kolizije, materijalnih i procesnih propusta i nelogičnosti, koje otežavaju efikasno procesuiranje i stvaraju pravnu nesigurnost. Zbog nepreciznih odredaba često se postavlja pitanje kako je moguće uvesti disciplinsku sankciju a ne definisati disciplinski postupak njenog utvrđivanja; kako je moguće dati otkaz samo na osnovu krivične prijave kad je to kao diskriminatorna odredba izbačeno i iz Zakona o policiji; razloge za i protiv obračunavanja otpremnine na važeći način; zašto utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete ima različite aršine za poslodavce i zaposlene; koliko koristi zaposlenom prebacivanje tereta dokazivanja sa tužioca na tuženoga, ako je cena toga uvođenje zloupotrebe u posebne zakone, umesto po opštem režimu ZOO (član 13); da li je u redu da poslodavac ima diskreciono pravo da propiše iznos štete koja rezultira otkazom bez zakonom propisanog iznosa minimuma i sl. Cilj ovog teksta je da pojasni novelirane odredbe Zakona o radu iz 2014. godine, koje su do danas predmet najčešćih pitanja zaposlenih, ali i poslodavaca – otkaz, višak zaposlenih, otpremninu, uvođenje disciplinskih sankcija bez odredaba o postupku u kome se utvrđuju, naknadu štete u radnom i obligacionom sporu. S obzirom da se veliki broj pitanja odnosi i na Zakon o inspekcijskom nadzoru, on je posebno obrađen.
Ključne reči: prava zaposlenih, višak, otpremnina, otkaz, sankcije, naknada štete, disciplinski postupak.
UDK: 343.8-053.6(497.6)
343.91-053.6(497.6)
343.137.5(497.6)
IZVRŠENJA KRIVIČNIH SANKCIJA PREMA MALOLJETNICIMA U REPUBLICI SRPSKOJ
Snježana Radošević, master prava, Centar za obrazovanje Široki Brijeg.
Rezime: Zakonska regulativa i poštovanje prava maloljetnika se primjenjuju nepristrasno, bez diskriminacije bilo koje vrste u pogledu rase, boje kože, pola, uzrasta, jezika, religijske pripadnosti, nacionalnosti, političkog ili drugog mišljenja, kulturoloških uverenja ili običaja, imovine, s obzirom na rođenje ili porodični status, etničko ili društveno porijeklo i hendikepiranost. Bosna i Hercegovina kao “jedinstvena“ država, ne poznaje jedinstven zakonodavni sistem, pa tako nema ni jedinstven Zakon o krivičnom postupku. Procesno postupanje prema maloljetnicima u BiH je tako regulisano na četiri zakonodavna nivoa: na nivou BiH (ZKP BiH), entiteta (RS i FBiH) i Brčko Distrikta. Maloljetničko pravosuđe u užem smislu podrazumjeva tretman djece (dječaka i djevojčica ispod 18 godina) koji su došli u sukob sa zakonom, a u širem smislu odnosi se na tretman djece od trenutka kada dođu u sukob sa zakonom, zatim utvrđivanje osnovnih uzroka zbog kojih djeca dolaze u sukob sa zakonom, prevenciju takvog ponašanja i reintegraciju djece.
Ključne riječi: maloljetnik, sankcije, diskriminacija, kazna, zakon.