Tag Archives for " pravo na pravično suđenje "

Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

UDK: 342.722:347.12(497.11)

ZAKON O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.

Rezime: Republika Srbija dugi niz godina nije imala poseban zakon koji bi regulisao ovu oblast. Suđenje u razumnom roku je samo pojam koji se pominjao u teoriji, dok je praksa bila sasvim drugačija. Opšte je poznata činjenica da sudski procesi u Republici Srbiji dugo traju, da se na odluke suda čeka dugi niz godina, a dešava se i da stranke u postupku ne dočekaju odluku suda. Ono što je još više uticalo na donošenje ovog zakona, jeste činjenica da je Republika Srbija izgubila mnoge sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava, kada je reč o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što pokazuje i praksa ovog suda. Rešavanje ovog pitanja pojedinim odredbama drugih zakona pokazalo se kao neadekvatno, tako da je usledilo donošenje posebnog zakona koji bi na jedan sveobuhvatniji način rešio problem razumnog roka u sudskim procesima i predupredio sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Ključne reči: Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje, ljudska i manjinska prava i slobode, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, razumni rok.

Pravo na pravično suđenje

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravo na pravično suđenje

Ustavni sud je u svojoj praksi već usvojio jasan stav da se na pitanje ima li apelant ili hoće li imati pravično suđenje pred redovnim sudovima ne može odgovoriti dok je postupak u toku. Saglasno praksi Ustavnog suda i Evropskog suda za ljudska prava, pitanje je li poštovano načelo pravičnog suđenja treba sagledati na temelju postupka u cjelini.

Pravo na pravično suđenje

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Pravo na pravično suđenje

Nema kršenja prava na pravično suđenje iz člana člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. st. 1, 2. i 3. d) Evropske konvencije kada je sud za svaki dokaz koji je prihvatio, kao i onaj koji nije prihvatio dao logično i uvjerljivo obrazloženje, te u potpunosti opisao proces pojedinačne ocjene dokaza, njihovog dovođenja u međusobnu vezu i izvođenje zaključka da je apelant počinio predmetno krivično djelo, kada nisu povrijeđene garancije u pogledu presumpcije nevinosti i principa in dubio pro reo, te kada je apelantu omogućeno da pod istim uslovima kao i tužilaštvo učestvuje u postupku, kao i da su mu bile omogućene proceduralne garancije iz člana 6. stav 3. tačka d) Evropske konvencije.

Zabrana diskriminacije u vezi s pravom na pravično suđenje

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Zabrana diskriminacije u vezi s pravom na pravično suđenje

Pravo iz člana 14. Evropske konvencije je akcesorno pravo. To znači da ovaj član ne obezbjeđuje nezavisno i samostalno pravo na nediskriminaciju, već na diskriminaciju po ovom članu može da se pozove samo u vezi s ”uživanjem prava i sloboda garantovanih Evropskom konvencijom“.

Neujednačena pravna praksa i pravo na pravično suđenje

UDK: 340.142/.143
342.722:347.962.6

NEUJEDNAČENA PRAVNA PRAKSA I PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.

Rezime: Ograničavanje sudske vlasti kada ono dovodi do povrede prava na pravično suđenje i drugih ljudskih prava rešeno je u korist Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda koji je dobio i pravo na sankciju. Iz toga njegovog prava derivira i dužnost sudske vlasti da poštuje izložene stavove i ocene sadržane u njegovim odlukama. Ne može se ujednačavanje sudske prakse pa i kada to čini Vrhovni kasacioni sud ostvariti a da se ne uzme kao polazna premisa stav iz odgovarajuće odluke Ustavnog suda. Kada se postupi suprotno daje se samo negativan doprinos neujednačenoj praksi.

Ključne reči: sudska praksa, ujednačavanje sudske prakse, ista situacija, Evropski sud za ljudska prava, Ustavni sud, Vrhovni kasacioni sud, pravo na pravično suđenje.

1 5 6 7
X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se