USTAVNO PRAVO
Pravo na usklađivanje penzije
Pravo na usklađivanje penzije je lično imovinsko pravo koje se nasleđuje.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete u vidu novčane rente
Naknada štete u vidu novčane rente može se dosuditi samo za štetu koja postoji u momentu donošenja sudske odluke pa ubuduće, a ne i za ranije pretrpljenu štetu koja se dosuđuje u jednokratnom iznosu.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete zbog neusklađivanja penzija
Usklađivanje iznosa penzija vojnih osiguranika vrši se po dinamici i na način utvrđen za korisnike penzija u osiguranju zaposlenih, što podrazumeva i identičan procenat vanrednog usklađivanja.
PROCESNO PRAVO
Legitimacija za potraživanje manje isplaćenih penzija nakon smrti uživaoca penzije
Kada je za naslednika pokojnog ostavioca oglašen sin ostavioca, supruga umrlog nema aktivnu legitimaciju da u sudskom postupku zahteva isplatu neisplaćenih penzija.
OBLIGACIONO PRAVO
Pravo na zateznu kamatu na iznos dosuđene štete
Obaveza naknade štete smatra se dospelom od trenutka nastanka štete, pa od tada teče i pravo na zateznu kamatu na iznos dosuđene štete.
OBLIGACIONO PRAVO
Zastarelost potraživanja neisplaćenog dela penzije
Potraživanje po osnovu neisplaćenog dela penzije zastareva u roku od tri godine, jer se kvalifikuje kao naknada štete a ne u roku od 10 godina (jer se ne kvalifikuje kao sticanje bez osnova).
UDK: 364.35(497.11)
342.734(497.11)
ODBAČENE INICIJATIVE ZA OCENU USTAVNOSTI ZAKONA KOJIM SU UMANJENE PENZIJE
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Rezime: Ustavni sud je objavio rešenje o odbacivanju inicijative za pokretanje postupka ocene ustavnosti Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija. Ovo nemeritorno rešenje neobično je po tome što ga nije donelo osmočlano veće, koje takva rešenja inače donosi, već plenum Suda koji donosi meritorne odluke po okončanju postupka za ocenu ustavnosti osporenog zakona.
Ustavni sud ne spori da pravo na penziju i njenu visinu uređuje sistemski Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, ali smatra da osporeni zakon ne zalazi u njegovo jurisdikciono polje zato što se bavi umanjenjem penzija radi finansijske održivosti penzijskog sistema.
Ustavni sud ne spori da pravo na penzijsko osiguranje spada u kategoriju ljudskih prava zajemčenih Ustavom, ali da sâmo pravo na penziju ne spada, pošto je Ustav u potpunosti prepustio zakonu uređivanje sadržine tog prava, pa stoga smatra da nije povređeno ustavno načelo da se dostignuti nivo ljudskih prava ne može smanjivati.
Ustavni sud ocenjuje da osporeni zakon ne narušava mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona, ali takav stav zasniva na potvrđenim međunarodnim ugovorima, ali ne i na našem Ustavu.
Ustavni sud ne smatra da je osporeni zakon u suprotnosti sa Evropskom socijalnom poveljom, iako ona obavezuje Srbiju da stepen socijalne sigurnosti održava na zadovoljavajućem nivou i postepeno podiže na viši nivo.
Ustavni sud zaključuje da osporeni zakon ne povređuje načelo zabrane diskriminacije na štetu penzionera kojima su penzije umanjene progresivno, za razliku od zaposlenih u javnom sektoru kojima su drugim zakonom plate umanjene linearno, kao i da diskriminacije nema ni između penzionera kojima jesu i kojima nisu penzije umanjene.
Ustavni sud smatra da penzionerima nije povređeno ustavno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo time što su penzije umanjene samim zakonom, a ne pojedinačnim aktima zasnovanim na sistemskom zakonu, koje su mogli pobijati žalbom u upravnom postupku i tužbom u upravnom sporu.
Ovaj tekst kritički razmatra stavove iz rešenja Ustavnog suda i ispituje mogućnost obraćanja Evropskom sudu za ljudska prava.
Ključne reči: Ustavni sud, Ustav, zakon, međunarodni ugovor, penzije i njihovo umanjenje, ljudska prava, imovinska prava, diskriminacija, uskraćivanje prava na žalbu i druga pravna sredstva, Evropski sud za ljudska prava.