Tag Archives for " nematerijalna šteta "

Veštačenje umanjene životne aktivnosti u parnici – izazovi i dileme (I deo)

UDK: 347.948:347.513

VEŠTAČENJE UMANJENE ŽIVOTNE AKTIVNOSTI U PARNICI – IZAZOVI I DILEME (I deo)
Gavrilo Šćepanović, prim. dr, sudski veštak, Beograd, Republika Srbija.

Rezime: Veštačenje umanjene životne aktivnosti (UŽA) je najsloženije veštačenje u okviru nematerijalne štete. Ne postoje kriterijumi za precizno primenjivanje procenta u ekspertizi posledica telesnih povreda, kao prihvaćene mere od suda i medicine, iz čega proizlaze brojna neslaganja i suprotna lekarska mišljenja. Deo teškoća pri veštačenju UŽA nastaje zbog nedovoljnog poznavanja ili nepoštovanja osnovnih principa organizovanja i sprovođenja veštačenja, i to kako od strane parničnog suda, tako i od strane lekara veštaka, a takođe i zbog praktičnih problema vezanih za veštačenje.
Potrebno je kompleksno viđenje problema UŽA sa aspekta različitih medicinskih specijalnosti, od strane stručnjaka koji imaju najveća iskustva u ovoj oblasti.
Medicinsko veštačenje treba uvek da se osvrne na važne činjenice: uzročno-posledična veza štetnog događaja i povreda, uticaj prethodnih povreda i posebnih stanja oštećenika i uticaj primenjenog lečenja, a potom izvršiti pregledom objektivni nalaz trajnih posledica i tako objektivizirane posledice prevesti na UŽA, kao vid nematerijalne štete.
Lekari veštaci treba da prate tehnološki napredak u medicini koji zahteva nove kriterijume u oceni životne aktivnosti.

Ključne reči: nematerijalna šteta, veštačenje, parnica, sudije.

Nematerijalna šteta za pretrpljene duševne bolove zbog povrede sloboda i prava ličnosti

USTAVNO PRAVO

Nematerijalna šteta za pretrpljene duševne bolove zbog povrede sloboda i prava ličnosti

Nematerijalna šteta za pretrpljene duševne bolove zbog povrede sloboda i prava ličnosti, po pravilu, ima iste pojavne oblike kao i drugi vidovi nematerijalne štete iz člana 200. ZOO, kao što su pretrpljeni fizički bolovi, pretrpljeni duševni bolovi zbog umanjenja životne aktivnosti i naruženosti i pretrpljeni strah, ali to ne znači da ovaj oblik nematerijalne štete ne može imati druge posebne pojavne oblike, kao što su povreda ugleda i časti, ali to oštećeni kao tužilac mora dokazati u svakom konkretnom slučaju.

Šteta kao izvor nastanka obaveze u obligacionom pravu

UDK: 347.426

ŠTETA KAO IZVOR NASTANKA OBAVEZE U OBLIGACIONOM PRAVU
Maja Gluščević, advokatski pripravnik.

Rezime: Šteta je institut obligacionog prava, koja je veoma široko, ali precizno regulisana Zakonom o obligacionim odnosima i ujedno predstavlja kompleksno pitanje kako u teoriji tako i u praksi, jer upravo najveći broj parnica nastaje zbog prouzrokovanja štete i to kako materijalne, tako i nematerijalne.

Ključne reči: Zakon o obligacionim odnosima, šteta, naknada štete, nematerijalna šteta, telesna povreda, telesno oštećenje, smrt, povreda časti, širenje neistinitih navoda.

Nematerijalna šteta po osnovu naruženosti

OBLIGACIONO PRAVO

Nematerijalna šteta po osnovu naruženosti

Tužilac nema pravo na naknadu nematerijalne štete po osnovu naruženosti ako je naruženost lakog stepena, najblažeg oblika, koja se ogleda u postojanju ožiljka promera 1 cm na desnom laktu, koji se može uočiti samo iz neposredne blizine, zbog koje oštećeni trpi duševne bolove lakog stepena.

Povreda prava na suđenje u razumnom roku i postojanje nematerijalne štete

OBLIGACIONO PRAVO

Povreda prava na suđenje u razumnom roku i postojanje nematerijalne štete

Kod povrede prava na suđenje u razumnom roku postojanje nematerijalne štete se pretpostavlja, jer preterano dug postupak izaziva kod stranke stanje uznemirenosti, neprijatnosti života u produženoj neizvesnosti o ishodu sudskog spora.

1 4 5 6
X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se