Category Archives for "Ogledi: Srbija"

INDIVIDUALNE I DERIVATIVNE TUŽBE PO ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

PRIVREDNO PRAVO

UDK: 347.922.6:347.72
347.72.031(497.11)

INDIVIDUALNE I DERIVATIVNE TUŽBE PO ZAKONU O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA

* Branko Stanić, sudija Vrhovnog suda.
Rezime: Zakonom o privrednim društvima je predviđena mogućnost zaštite prava, pre svega, manjinskih akcionara, kao i zaštita samog društva u odnosu na lica sa posebnim dužnostima i ovlašćenjima, podnošenjem individualne i derivativne tužbe.
Ključne reči: Zakon o privrednim društvima, manjinski akcionari, individualne tužbe, derivatne tužbe

SPORAZUMNI PRESTANAK RADNOG ODNOSA

RADNO PRAVO

OGLEDI

UDK: 331.106.44/.46

SPORAZUMNI PRESTANAK RADNOG ODNOSA
* Jovana Jovanović, advokat.
Rezime: Predmet ovog rada je analiza sporazumnog prestanka radnog odnosa. Predmetno pitanje regulisano je samo jednom odredbom Zakona o radu. S toga, uslovi za punovažnost i pravne posledice zaključenja sporazuma o prestanku radnog odnosa, osim sa aspekta pomenute zakonske odredbe, analizirani su sa aspekta drugih relevantnih zakona, praktičnog rada i sudske prakse. U radu je dalje analizirana mogućnost osporavanja zakonitosti sporazuma o prestanku radnog odnosa u sudskom postupku, sa aspekta opštih odredaba Zakona o obligacionim odnosima koje se analogno primenjuju na predmetni sporazum. Takođe, predočena je i relevantna sudska praksa o navedenim pitanjima. Kao krajnje pitanje, analizirana je mogućnost eventualne zloupotrebe nepotpisivanja sporazuma o prestanku radnog odnosa, kao razlog za izmenu ugovorenih uslova rada, te prava zaposlenog u konkretnoj situaciji.
Ključne reči: Sporazum o prestanku radnog odnosa, punovažnost sporazuma, pravne posledice sporazumnog prestanka radnog odnosa, osporavanje zakonitosti sporazuma o prestanku radnog odnosa, poništaj, ništavost, rušljivost, posledice nezakonitog sporazuma o prestanku radnog odnosa.

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA (II deo)

OGLEDI

KRIVIČNO PRAVO

UDK: 341.33/.34

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA
(II deo)

* Dr Milan Milošević, redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.
Rezime: Istorijski posmatrano, ratni zločini protiv ratnih zarobljenika spadaju u najstarija međunarodna krivična dela. Po svojoj prirodi oni predstavljaju najteže povrede međunarodnog humanitarnog prava, a obuhvataju u prvom redu različite oblike postupanja prema pojedinim kategorijama lica u vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Po težini posledice i drugim elementima svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika mogu se podeliti na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u užem smislu (koji i nosi zakonski naziv „ratni zločin”) i pojedine ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u širem smislu, a kažnjivo je i samo organizovanje te podsticanje na izvršenje pomenutih zločina. Inače su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika regulisani kako običajnim pravom, tako i pisanim međunarodnim aktima. Zakonodavac Republike Srbije propisuje i poseban krivični postupak za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, dok krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u užem smislu ne zastarevaju. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće analizirani svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika, a biće ukazano i na njihov odnos prema srodnim deliktima iz glave XXXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, ratni zločin, ratni zarobljenik, plaćenik, komandna odgovornost.

NAKNADA TROŠKOVA U SMISLU ČLANA 118. ZAKONA O RADU SA OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU

 

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 331.2(497.11)

NAKNADA TROŠKOVA U SMISLU ČLANA 118. ZAKONA O RADU SA OSVRTOM NA SUDSKU PRAKSU
* Persida Jovanovic, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Troškovi u smislu odredbi člana 118. Zakona o radu su izdaci koji su za zaposlenog nastali u vezi sa obavljanjem poslova na koje je raspoređen, a koje je poslodavac dužan da mu naknadi. To su izdaci za: dolazak na rad i odlazak sa rada u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz; vreme provedeno na službenom putu u zemlji; vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; smeštaj i ishranu za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade; ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način; regres za korišćenje godišnjeg odmora. Zaposleni ostvaruje pravo na naknadu ovih troškova u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, koji moraju biti usklađeni sa zakonom. Za određene kategorije zaposlenih posebnim zakonom je uređena naknada ovih troškova, te se na njih primenjuje poseban zakon, kao lex specialis koji isključuje primenu opšteg propisa.
Ključne reči: naknada troškova za ishranu u toku rada; za regres za korišćenje godišnjeg odmora; za dolazak na rad i odlazak sa rada; za vreme provedeno na službenom putu u zemlji; za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu; za rad i boravak na terenu; koeficijent za obračun plate; broj dana provedenih na radu; zarada; dnevnica; cena prevoza u javnom saobraćaju.

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA (I deo)

OGLEDI

KRIVIČNO PRAVO

UDK: 341.33/.34

KRIVIČNOPRAVNI ASPEKTI ZLOČINA PROTIV RATNIH ZAROBLJENIKA
(I deo)

* Dr Milan Milošević, redovni profesor Fakulteta za poslovne studije i pravo u Beogradu.
Rezime: Istorijski posmatrano, ratni zločini protiv ratnih zarobljenika spadaju u najstarija međunarodna krivična dela. Po svojoj prirodi oni predstavljaju najteže povrede međunarodnog humanitarnog prava, a obuhvataju u prvom redu različite oblike postupanja prema pojedinim kategorijama lica u vreme rata, oružanog sukoba ili okupacije. Po težini posledice i drugim elementima svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika mogu se podeliti na ratni zločin protiv ratnih zarobljenika u užem smislu (koji i nosi zakonski naziv “ratni zločin”) i pojedine ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u širem smislu, a kažnjivo je i samo organizovanje te podsticanje na izvršenje pomenutih zločina. Inače su ratni zločini protiv ratnih zarobljenika regulisani kako običajnim pravom, tako i pisanim međunarodnim aktima. Zakonodavac Republike Srbije propisuje i poseban krivični postupak za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika, dok krivično gonjenje i izvršenje kazne za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u užem smislu ne zastarevaju. Polazeći od toga, u daljem tekstu biće analizirani svi ratni zločini protiv ratnih zarobljenika, a biće ukazano i na njihov odnos prema srodnim deliktima iz glave XXXIV Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ključne reči: međunarodno krivično pravo, ratni zločin, ratni zarobljenik, plaćenik, komandna odgovornost.

BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA (II deo)

OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 351.74:331.105(497.11)
BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA (II deo)
* Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u penziji.
Rezime: Poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa je i postojanje bezbednosne smetnje utvrđene kao rezultat bezbednosne provere. U njihov sadržaj se svrstava i slučaj da se protiv lica vodi krivični postupak za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti. To može biti i razlog za prestanak radnog odnosa kada s tim u vezi postoje neistinite činjenice u vreme zasnivanja radnog odnosa. Postoji mišljenje da pravnosnažna oslobađajuća presuda doneta u istom krivičnom postupku ima za posledicu poništaj rešenja donetog zbog prisustva naznačene bezbednosne smetnje. U članku su izloženi suprotni razlozi.
Ključne reči: prijem u radni odnos, uslovi, bezbednosne smetnje, bezbednosna provera, prestanak radnog odnosa, vođenje krivičnog postupka za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti, oslobađajuća presuda.

BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA

OGLEDI
RADNO PRAVO
UDK: 351.74:331.105(497.11)
BEZBEDNOSNE SMETNJE I RADNI ODNOS U MINISTARSTVU UNUTRAŠNJIH POSLOVA
(I deo)
*  Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u penziji.
Napomena: u broju 7-8 časopisa Izbor sudske prakse u potpisu teksta autora Borivoja Živkovića greškom je navedeno sudija Apelacionog suda umesto sudija Apelacionog suda u penziji.
Izvinjavamo se autoru i čitaocima časopisa zbog ove greške.
Rezime: Poseban uslov za zasnivanje radnog odnosa je i postojanje bezbednosne smetnje utvrđene kao rezultat bezbednosne provere. U njihov sadržaj se svrstava i slučaj da se protiv lica vodi krivični postupak za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti. To može biti i razlog za prestanak radnog odnosa kada s tim u vezi postoje neistinite činjenice u vreme zasnivanja radnog odnosa. Postoji mišljenje da pravnosnažna oslobađajuća presuda doneta u istom krivičnom postupku ima za posledicu poništaj rešenja donetog zbog prisustva naznačene bezbednosne smetnje. U članku su izloženi suprotni  razlozi.
Ključne reči: prijem u radni odnos, uslovi, bezbednosne smetnje, bezbednosna provera, prestanak radnog odnosa, vođenje krivičnog postupka za krivična dela koja se gone po službenoj dužnosti, oslobađajuća presuda.  

ULOGA VEŠTAKA SAOBRAĆAJNE STRUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU NA OSNOVU PODATAKA IZ EDR VOZILA

OGLEDI

PROCESNO PRAVO

UDK: 340.66:656.1

Dragan OBRADOVIĆ*
Milan BOŽOVIĆ**
Jože ŠKRILEC***
ULOGA VEŠTAKA SAOBRAĆAJNE STRUKE U KRIVIČNOM POSTUPKU NA OSNOVU PODATAKA IZ EDR VOZILA1)

* Dragan Obradović, ORC ID 0000-0002-3234-599X, redovni profesor Fakulteta zdravstvenih i poslovnih studija Valjevo, Univerziteta Singidunum Beograd, sudija Višeg suda u Valjevu u penziji.
** Milan Božović, ORC ID 0009-0000-8396-3918, doktorand na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.
***Jože Škrilec, dipl. saobraćajni inženjer, specijalista drumskog saobraćaja, Republika Slovenija.
Rezime: Tehnološki napredak u automobilskoj industriji uzrokuje promene na savremenim vozilima koja su opremljena pisačima egzaktnih podataka smeštenim u centrali airbag-a, koji pamte sve relevantne podatke koji prethode saobraćajnoj nezgodi. Prateće delatnosti pružaju mogućnost očitavanja takvih podataka i unos u savremene softverske alate za analizu saobraćajnih nezgoda. Propisi EU su obavezujući za sve proizvođače u Evropi, počev od jula 2024. godine, da novoproizvedena vozila u slučaju saobraćajne nezgode moraju biti otvorena za pristup ovom uređaju. Ovaj propis isključuje uticaj procene veštaka na izlazne rezultate analize saobraćajne nezgode u krivičnom postupku. Cilj rada je dodatno upoznavanje organa postupka sa ovom novinom.
Ključne reči: krivični postupak, saobraćajne nezgode, veštačenje, EDR.

PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO OSNOVU VOLJE POSLODAVCA

OGLEDI

RADNO PRAVO

UDK: 349.22:331.106.44

PRESTANAK RADNOG ODNOSA PO OSNOVU VOLJE POSLODAVCA
* Sanja Lipovčić, student doktorskih studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Rezime: Kao što je zaposlenom data mogućnost da prekine radni odnos, tako se ista mogućnost daje i poslodavcu, imajući u vidu ravnopravnost strana u radnom odnosu. U cilju zaštite slabije strane odredbe akata Međunarodne organizacije rada usmerile su se ka tome da obezbede normativnu i proceduralnu zaštitu radnika u slučaju prestanka radnog odnosa na inicijativu poslodavca. U tom smeru okrenute su i odredbe domaćeg zakonodavstva te se u radu razmatraju opravdani i neopravdani razlozi za prestanak radnog odnosa.
Ključne reči: poslodavac, prestanak radnog odnosa, opravdani razlozi za pre-stanak radnog odnosa, neopravdani razlozi za prestanak radnog odnosa.

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE (II deo)

OGLEDI 

RADNO PRAVO

UDK:349.22:331.108.6-057.34(497.11)

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNIH SLUŽBENIKA U PRAVU REPUBLIKE SRBIJE
(II deo)
* Bojana Radević, advokat i student doktorskih studija na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Rezime
: Predmet rada je analiza disciplinske odgovornosti državnih službenika za povrede radnih dužnosti i to kroz prizmu zakonskih rešenja, stavova pravne teorije i sudske prakse. S obzirom da su državni službenici značajna pretpostavka za efikasno funkcionisanje državne uprave, u radu se analizira pravno uređenje disciplinske odgovornosti i disciplinskog postupka, ali i izvesne pravne praznine i nedoumice koje su uočene u sudskoj praksi i koje bi de lege ferenda mogle biti regulisane. Razmatra se primena prava na pravično suđenje zagarantovanog članom 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u disciplinskim postupcima koji se vode protiv državnih službenika i potreba uvođenja specijalizovanih sudova.

Ključne reči: državni službenik, disciplinska odgovornost, disciplinski postupak, pravo na pravično suđenje, specijalizovani radni sud.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se