NEPOVJERENJE GRAĐANA U VLADAVINU PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA

UDK: 347.962(497.6)
COBISS.SR-ID 43904009

NEPOVJERENJE GRAĐANA U VLADAVINU PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI
* Dr sc. Amela Čolić, vanr. prof. Univerzitet u Bihaću Pravni fakultet Bihać.

Rezime: Posljednjih godina percipira se visok stepen nepovjerenja građana u vladavinu prava (pravosudni sistem) Bosne i Hercegovine. S obzirom da se radi o vrsti državne djelatnosti koja je stub svakog demokratskog društva čije „armature“ gradi vladavina prava, jasno je da slab pravosudni sistem predstavlja rizik za vladavinu prava i demokratski sistem. Upravo to je uzrok koji za posljedicu ima nestabilnost društva, izostanak zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, izostanak podrške u socijalno-ekonomskom razvoju, borbi protiv korupcije, investicijama i pravnoj sigurnosti generalno. Posljedično smo daleko od napredovanja u postizanju evropskih standarda i ispunjavanju obaveza iz Reformske agende, Strukturnog dijaloga o pravosuđu i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U stabilnim sistemima, vlast/donosioci odluka provode reforme na način da nezavisnost i odgovornost prema javnosti ulijeva povjerenje građana u vlastite institucije. Takve vodeće snage u reformskim procesima i odgovornosti prema građanima u BiH nema. Izazovi za vladavinu prava u BiH sa kojima se ne uspijevamo nositi su: pravosuđe u službi građana, pravo na pravdu i sigurnije okruženje vladavine prava, osiguranje integriteta, efikasnog i nezavisnog pravosuđa u BiH, kao i slabosti samog ustavnog okvira. Građani u BiH ne vjeruju pravosuđu zbog korupcije, sukoba interesa, osjećaja nesigurnosti i izostanka vidljivih rezultata reformskih procesa.

Ključne riječi: vladavina prava, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, institucionalna prezasićenost, uvjerljive reforme.

Bosna i Hercegovina kao socijalna država

UDK: 364(497.6)
304(497.6)

BOSNA I HERCEGOVINA KAO SOCIJALNA DRŽAVA
Amela Čolić, Univerzitet u Bihaću, Pravni fakultet Bihać, vanredni profesor na nastavnim predmetima: „Uvod u nauku o državi i pravu“ i „Pravo Evropske unije“.

Rezime: Socijalna država prirodni je slijed vladavine prava i pravne države. Uslov je vjerodostojnosti i opravdanja vlasti. Država sa premisom socijalne države garantira svojim građanima, a zatim i uspostavlja i ostvaruje primjereni kvalitet potreba obuhvaćenih socijalnom sigurnošću. Suština socijalne države je u osiguranju održivosti društvenog bogatstva, u stvarnim mogućnostima zajednice, u volji vlasti za socijalnom pravičnošću i pravičnom preraspodjelom materijalnih vrijednosti, te pomoći onima koji su slabiji i ugroženi. Socijalnu državu određuju načela zajedništva, solidarnosti i međusobnosti – ljudskost, čovječnost, humanost, davanje, žrtvovanje, samoodricanje, nesebičnost, činjenje dobra (largo sensu), zajedništvo lišeno simetrije očekivanog uzvrata, briga o nemoćnim, bolesnim. Nedosljednost politika donosilaca odluka u Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnih institucija i aktera produžava krizu socijalne države i onemogućava bilo koji vid renesanse građanskog civilnog društva. Reformski ciljevi su proklamovani, ali sistem socijalne zaštite kakav imamo u BiH u ovom trenutku je neodrživ i dalje je nepromijenjen. BiH treba temeljne promjene koje prevazilaze prijedloge iz Reformske agende za BiH za period 2015-2018. godine.

Ključne riječi: socijalna država, socijalna sigurnost, socijalna pravičnost, socijalna integracija, reforma socijalne zaštite, društvena kohezija.

Sistem koordinacije procesa evropskih integracija u Bosni i Hercegovini

UDK: 341.232(4-672EU:497.6)
338.246.025.88(497.6)

SISTEM KOORDINACIJE PROCESA EVROPSKIH INTEGRACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dr sci. Amela Čolić, vanredni profesor Univerziteta u Bihaću, Pravni fakultet Bihać.
Ispred JU Univerzitet u Bihaću, imenovana za provođenje aktivnosti i ispunjenje obaveza u izradi odgovora na probni Upitnik Evropske komisije za Poglavlje 25: Nauka i istraživanje, u koordinaciji sa Ministarstvom obrazovanja, nauke, kulture i sporta u Vladi Unsko Sanskog kantona. Referentni akt: Smjernice za izradu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji, Vijeće ministara BiH i Direkcija za evropske integracije, Sarajevo, februar 2016.

Rezime: Na nivou Bosne i Hercegovine ne djeluje se potpuno usaglašeno. Nažalost, brojni su uzroci: složen organizacijski ustroj države, brojni nivoi vlasti koji u velikoj mjeri djeluju samostalno bez jasne koordinacije i definisanih ciljeva prema višim nivoima vlasti. Bosna i Hercegovina treba da ispuni zahtjevne uslove kako bi odgovorno i u predviđenim rokovima odgovorila na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. U tom smislu BiH mora ispuniti dogovorene uslove za dobivanje Upitnika, kako bi dostigla i otpočela zvanični proces dobivanja statusa kandidata. Za državu BiH je važna opredjeljenost da nastavi sa započetim reformskim procesima i da ostvaruje dogovorene ciljeve. Opredjeljenost na nama „svojstven“ način potvrđujemo finalizacijom teksta mehanizma koordinacije, usvajanjem Izvještaja o završetku pregovora u vezi sa adaptacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju od strane Vijeća ministara BiH i potvrđivanjem istog od strane Predsjedništva BiH. U trenucima kada na nivou same Evropske unije treba odrediti prioritete poput unaprijeđenja ekonomsko-finansijske saradnje EU, jačanja zajedničkog tržišta, održive politike migracija te očuvanja i jačanja kredibiliteta politike proširenja, zbog građana BiH treba pokazati ozbiljnost puta prema Evropskoj uniji. Determiniranost od strane nosilaca vlasti ne smije biti samo deklarativna, već stvarna opredjeljenost da se napravi kredibilni napredak.

Ključne riječi: mehanizam koordinacije (međusobnog usklađivanja), horizontalna koordinacija, vertikalna koordinacija, reformska agenda, koordinacijska uloga, pitanje nadležnosti, strateško planiranje.