OGLEDI BONA I HERCEGOVINA
UDK: 331.468(497.11)
340.142:347.513(497.11)
COBISS.SR-ID 62718217
NAKNADA ŠTETE KOD POVREDE ZAPOSLENIKA NA RADU ILI U VEZI
SA RADOM OD STRANE TREĆEG LICA, SA ANALIZOM PRESUDE VRHOVNOG KASACIONOG SUDA REPUBLIKE SRBIJE
* Dr sc. Adis Poljić, sudija u Osnovnom sudu u Zvorniku.
Rezime: Predmet rada je analiza jednog od slučajeva kada zaposlenik potražuje naknadu štete zbog povrede na radu ili u vezi sa radom. U praksi se najčešće dešavaju slučajevi da do povrede zaposlenika dolazi zbog njegovih propusta u radu ili propusta poslodavca da osigura adekvatne uslove rada za zaposlenika. Međutim, dešavaju se slučajevi kada do povrede na radu ili u vezi sa radom dođe zbog radnje trećeg lica. Postoje različita mišljenja da li postoji odgovornost poslodavca u ovom slučaju. Vrhovni kasacioni sud Republike Srbije je u presudi broj Rev2 2260/2018 od 24. 9. 2020. godine odlučio da poslodavac nije odgovoran da nadoknadi štetu koju je zaposleniku prouzrokovalo treće lice. Kako bi se ocijenila pravilnost ovakvog mišljenja u radu će se komparirati i drugi slučaj kada je radniku na radu treće lice prouzrokovalo štetu, te će se analizirati rizik koji može predstavljati osnov odgovornosti poslodavca i svi elementi štete koje je potrebno cijeniti prilikom odlučivanja o tužbi. Posebno je značajna analiza osnova odgovornosti za štetu. Upravo je osnov odgovornosti i sporan za odgovornost poslodavca, i kada se on može osloboditi odgovornosti za naknadu štete. Na kraju se dolazi do zaključka da ukoliko mogućnost nastanka štete predstavlja profesionalni rizik određene vrste zanimanja, istu ne snosi zaposlenik nego poslodavac što treba da bude putokaz sudovima u daljnjim slučajevima, odnosno da se mišljenje Vrhovnog kasacionog suda Republike Srbije ne može prihvatiti. Primjena ovakvog zaključka treba omogućiti veću zaštitu prava radnika, ali i pravilnu primjenu pozitivnog prava.
Ključne riječi: radnik, poslodavac, povreda na radu, šteta, odgovornost.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 342.76(497.6)
351.77:[616.98:578.834
COBISS.SR-ID 60073737
OSTVARIVANJE LJUDSKIH PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI ZA VRIJEME COVIDA-19
* Prof. dr Milena Simović, redovni profesor Fakulteta za bezbjednost Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci.
** Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta „Apeiron“ u Banjoj Luci.
Rezime: Pandemija virusa COVID-19 koja je tokom 2020. godine zahvatila cijelu planetu znatno je poremetila sve društvene procese na globalnom nivou i donijela svim državama u svijetu mnogobrojne izazove, te potrebu za uvođenjem različitih mjera u cilju prevencije i prevazilaženja novonastale situacije, te saniranja posljedica pandemije. Na početku pandemije države su bile okupirane mjerama za borbu protiv virusa, u smislu ograničenog kretanja stanovništva, zaustavljanja javnog prevoza, zatvaranja škola, vrtića, fakulteta, tržnih centara i svih uslužnih objekata, obustave letova, putovanja itd. Sa izbijanjem virusa fokus je bio na njegovom suzbijanju.
Vanredna situacija kao što je pandemija COVID-19 pružila je osnov mnogim državama za proglašenje vanrednog stanja. S druge strane, vanredne situacije kao što je pandemija COVID-19, koje mogu pružiti osnov za proglašenje vanrednog stanja, moraju biti jasno definisane i razgraničene ustavom i zakonom. One nedvosmisleno ograničavaju i niz ustavnih prava i prava garantovanih Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Tako, Ustav Bosne i Hercegovine sadrži prava koja su identična pravima navedenim u Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i protokolima uz ovu konvenciju (član II/3), a prema članu X/2 Ustava Bosne i Hercegovine nijednim amandmanom na ovaj ustav ne može se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz člana II ovog ustava, niti izmijeniti ova odredba. Ustav Republike Srpske sadrži cijelo jedno poglavlje o ljudskim pravima i slobodama (čl. 10-49), a ograničenje ovih prava je moguće predvidjeti samo ako je to potrebno za vođenje krivičnog postupka, zaštite bezbjednosti ljudi i imovine, zaštite zdravlja ljudi ili bezbjednosti Republike. Način ostvarivanja ljudskih prava i sloboda može se propisati zakonom samo kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje.
Ključne riječi: pandemija, Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 57587209
PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
II deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.
Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.
Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.146(497.6)
COBISS.SR-ID 55775753
PRETRES STANA, PROSTORIJA, OSOBA I STVARI KAO RADNJA DOKAZIVANJA
U KRIVIČNOM POSTUPKU BOSNE I HERCEGOVINE: TEORIJSKO – PRAKTIČNI ASPEKT
I deo
* Sadmir Karović, vanredni profesor – krivičnopravna naučna oblast, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, BiH.
** Suad Orlić, vanredni profesor na krivičnopravnoj katedri na Univerzitetu u Zenici.
Rezime: Prikupljanje dokaza i efikasno vođenje krivičnog postupka u vezi rasvjetljavanja i rješenja određene krivične stvari i donošenje sudske odluke je nemoguće zamisliti bez poduzimanja radnji dokazivanja. S obzirom na restriktivne zakonske uslove, prikupljanje potrebnih dokaza u krivičnom postupku primjenom ove radnje dokazivanja potrebno je promatrati kroz prizmu zakonitosti dokaza. Naime, pretres stana, prostorija, osoba i stvari je opšta radnja dokazivanja koju je moguće poduzeti u svim krivičnim postupcima bez obzira na vrstu i prirodu krivičnog djela. Međutim, zakonodavac je propisao i određene uslove materijalne (osnov sumnje) i formalne prirode (naredba suda) koje je potrebno zadovoljiti u cilju poduzimanja ove radnje dokazivanja. S tim u vezi, apostrofirana je veoma značajna uloga ovlaštenih službenih lica u krivičnom postupku prilikom praktične primjene ove radnje dokazivanja na planu prikupljanja dokaza neophodnih za efikasno vođenje krivičnog postupka. Također, zakonodavac je propisao i zakonsku mogućnost primjene ove radnje dokazivanja bez prethodnog pribavljanja naredbe od strane sudije za prethodni postupak kada su zadovoljeni određeni zakonski uslovi.
Ključne riječi: radnja dokazivanja, krivični postupak, osnov sumnje, zakonitost dokaza.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.9:615.012
COBISS.SR-ID 53421065
PROBLEM FALSIFIKOVANIH I NESTANDARDNIH MEDICINSKIH PROIZVODA
* Mr ph. Zerina Sefo, Tuzlafarm d.o.o., Tuzla – Poslovna jedinica Sarajevofarm, Vogošća, BiH.
Rezime: Globalne promene prate našu svakodnevicu. Naš svet oblikovan je tehnološkim razvojem, brzim načinima komuniciranja, ekonomskim uticajem međunarodnih korporacija, nesagledivim brojem otvorenih i dostupnih podataka, jeftinom radnom snagom ilegalnih migranata i jednostavnim i tržišno povoljnim transportnim uslugama. Navedena socijalna i makroekonomska kretanja na svetskom planu utiču na sve oblasti savremenog društvenog života zbog čega i na kvalitet medicinskih proizvoda, a naročito lekova. Vakcine i medikamenti mogu biti nestandardni i falsifikovani, te kao takvi predstavljati značajan problem i rastući globalni izazov za zdravstvene sisteme. Pored toga, na tržištu medicinskih usluga prisutni su, u brojnim različitim oblicima, i ostali nekvalitetni i krivotvoreni zdravstveni produkti poput pribora za dijagnostikovanje i dezinfekcionih sredstava, od kojih najčešće maski i sredstava za pranje ruku. Autor u ovom radu svojom pažnjom obuhvata sve navedene medicinske proizvode, kao resurse kriminalnog profita, koji su izloženi falsifikovanju i nestandardnoj izradi. U delu rada koji se odnosi na nacionalni i međunarodni normativni okvir regulisanja predmetnog problema, autor prikazuje moguće oblike kriminalne pretnje po zdravlje i život građana koju uzrokuje pojava nestandardnih i lažnih medicinskih sredstava. Sledstveno, u finalu rada, autor ukazuje na načine kojima se može odgovoriti na rešavanja problema koji falsifikovani i nekvalitetni medicinski proizvodi predstavljaju za pojedinca i društvo u današnjem svetu.
Ključne reči: nestandardni medicinski proizvodi, falsifikovani medicinski proizvodi, vakcine, lekovi, medicinska sredstva, ilegalni medikamenti.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.122(497.6)
COBISS.SR-ID 46700809
POVRATAK OŠTEĆENOG KAO TUŽIOCA U KRIVIČNI POSTUPAK REPUBLIKE SRPSKE
(II deo)
* Prof. dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Rezime: Oštećeni je važna figura za krivično pravosuđe. Često biva jedini subjekt koji je prisutan izvršenju djela, te se često javlja kao neizostavan svjedok. Krivično procesno pravo ga svrstava u sporedne procesne subjekte na strani javnog tužioca ali ne treba izgubiti iz vida da je on jedan od najzainteresovanijih učesnika postupka za njegov ishod. S obzirom na to, njegov položaj u krivičnom postupku kao subjekta oduvijek je privlačio pažnju. To je naročito bilo izraženo kada je već davne 2003. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo do ukidanja supsidijarnog tužioca, a time oduzimanja zakonske mogućnosti da se oštećeni pojavi kao tužilac i da preuzme krivično gonjenje od trenutka kada javni tužilac nađe da nema osnova za to ili u trenutku kada javni tužilac odustane od već podignute optužnice. Od tada pa do danas njegova eventualna pozicija kao supsidijarnog tužioca bila je predmet rasprava.
Ključne riječi: krivični postupak, krivično gonjenje, javni tužilac, oštećeni kao tužilac.
OGLEDI BOSNE I HERCEGOVINE
UDK: 343.122(497.6)
COBISS.SR-ID 46700809
POVRATAK OŠTEĆENOG KAO TUŽIOCA U KRIVIČNI POSTUPAK REPUBLIKE SRPSKE
I deo
* Prof. dr Mladenka Govedarica, vanredni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Rezime: Oštećeni je važna figura za krivično pravosuđe. Često biva jedini subjekt koji je prisutan izvršenju djela, te se često javlja kao neizostavan svjedok. Krivično procesno pravo ga svrstava u sporedne procesne subjekte na strani javnog tužioca ali ne treba izgubiti iz vida da je on jedan od najzainteresovanijih učesnika postupka za njegov ishod. S obzirom na to, njegov položaj u krivičnom postupku kao subjekta oduvijek je privlačio pažnju. To je naročito bilo izraženo kada je već davne 2003. godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo do ukidanja supsidijarnog tužioca, a time oduzimanja zakonske mogućnosti da se oštećeni pojavi kao tužilac i da preuzme krivično gonjenje od trenutka kada javni tužilac nađe da nema osnova za to ili u trenutku kada javni tužilac odustane od već podignute optužnice. Od tada pa do danas njegova eventualna pozicija kao supsidijarnog tužioca bila je predmet rasprava.
Ključne riječi: krivični postupak, krivično gonjenje, javni tužilac, oštećeni kao tužilac.
OGLEDI BOSNA I HERCEGOVINA
UDK: 347.962(497.6)
COBISS.SR-ID 43904009
NEPOVJERENJE GRAĐANA U VLADAVINU PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI
* Dr sc. Amela Čolić, vanr. prof. Univerzitet u Bihaću Pravni fakultet Bihać.
Rezime: Posljednjih godina percipira se visok stepen nepovjerenja građana u vladavinu prava (pravosudni sistem) Bosne i Hercegovine. S obzirom da se radi o vrsti državne djelatnosti koja je stub svakog demokratskog društva čije „armature“ gradi vladavina prava, jasno je da slab pravosudni sistem predstavlja rizik za vladavinu prava i demokratski sistem. Upravo to je uzrok koji za posljedicu ima nestabilnost društva, izostanak zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, izostanak podrške u socijalno-ekonomskom razvoju, borbi protiv korupcije, investicijama i pravnoj sigurnosti generalno. Posljedično smo daleko od napredovanja u postizanju evropskih standarda i ispunjavanju obaveza iz Reformske agende, Strukturnog dijaloga o pravosuđu i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U stabilnim sistemima, vlast/donosioci odluka provode reforme na način da nezavisnost i odgovornost prema javnosti ulijeva povjerenje građana u vlastite institucije. Takve vodeće snage u reformskim procesima i odgovornosti prema građanima u BiH nema. Izazovi za vladavinu prava u BiH sa kojima se ne uspijevamo nositi su: pravosuđe u službi građana, pravo na pravdu i sigurnije okruženje vladavine prava, osiguranje integriteta, efikasnog i nezavisnog pravosuđa u BiH, kao i slabosti samog ustavnog okvira. Građani u BiH ne vjeruju pravosuđu zbog korupcije, sukoba interesa, osjećaja nesigurnosti i izostanka vidljivih rezultata reformskih procesa.
Ključne riječi: vladavina prava, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, institucionalna prezasićenost, uvjerljive reforme.
UDK 343.353(497.6)
COBISS.SR-ID 39522313
TEORIJSKO – PRAKTIČNA ANALIZA SVOJSTVA SUBJEKTA KRIVIČNOG DJELA ZLOUPOTREBE POLOŽAJA
ILI OVLAŠTENJA, PREMA KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
* Doc. dr sc. Adnan Pirić, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta/Univerziteta „VITEZ“, predsjednik Centra za kriminalistička, kriminološka i pravna istraživanja u Travniku.
** Mr sc Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva Unsko – sanskog kantona.
Rezime: Inspiracija za pisanje rada na temu Teorijsko – praktična analiza svojstva subjekta krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, prema Krivičnom zakonodavstvu Federacije Bosne i Hercegovine, proizlazi upravo iz definisanja njegovog osnovnog oblika, gdje je uočljiva intencija zakonodavca da unutar bića elaborira gotovo sve moguće oblike zloupotrebe datih funkcija ili ovlaštenja, što ovo krivično djelo čini jednim od najopćenitijih, a time najkompleksnijim i najsadržajnijim u Krivičnom zakonu. Široka formulacija je odlika ovog djela, upravo ta osobina ga čini čestom kvalifikacijom u praksi. Isto tako, mogućnost da se gotovo svako činjenično stanje, u kojem se stiču obilježja bilo kojeg krivičnog djela protiv službene dužnosti, može supsimirati pod ovu pravnu kvalifikaciju, dodatno istu čini „popularnom“.
Cilj pisanja ovog rada je teorijska i praktična analiza subjekta predmetnog krivičnog djela. Bitno je naglasiti da je za sveobuhvatnu analizu nužno obraditi sve njegove elemente redoslijedom, što ćemo uraditi u radovima koji će uslijediti kao nastavci ovome. Međutim za potrebe pisanja ovog rada odlučili smo se na teorijsko – praktičnu analizu svojstva subjekta, što predstavlja temeljno ishodište u procesu otkrivanja i dokazivanja istog (Praxis sine theoria est cesus via – praksa je bez teorije slijepa). Iz toga proizlazi naučni i društveni značaj ovog rada. Rad je bez naučnih i stručnih ograničenja i predstavlja aktivnosti koje mogu doprinjeti efikasnijem otkrivanju i dokazivanju krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. Izloženi zaključci predstavljaju iscrpnu sliku i identifikaciju praktičnih problema koji će biti od značaja i za nauku ali i za struku.
Ključne riječi: teorijsko – praktična analiza, svojstvo subjekta, krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja, otkrivanje, dokazivanje.