Tag Archives for " organizovani kriminal "

NOVELE ZAKONA U OBLASTI SUZBIJANJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA I TERORIZMA, KORUPCIJE, RATNIH ZLOČINA I VISOKOTEHNOLOŠKOG KRIMINALA

TEMA BROJA

KRIVIČNO PRAVO

UDK:343.85:343.9.02(497.11)
COBISS.SR-ID 127413001
NOVELE ZAKONA U OBLASTI SUZBIJANJA ORGANIZOVANOG KRIMINALA I TERORIZMA, KORUPCIJE, RATNIH ZLOČINA I VISOKOTEHNOLOŠKOG KRIMINALA
* Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: Aktom o promeni Ustava stvorene su normativne pretpostavke za drugačije zakonsko uređivanje položaja nosilaca sudijske i javnotužilačke funkcije, uslova i postupka za njihov izbor, prestanak njihove funkcije, njihovu odgovornost, položaj, kao i organizaciju i način rada. Istovremeno je bilo neophodno izmeniti i odredbe drugih zakona kojima su ova pitanja takođe posebno uređena, kako bi se obezbedilo da sva ova pitanja u različitim zakonima budu uređena jedinstveno. To je uslovilo noveliranje postojećih zakonskih propisa u oblasti suzbijanja najtežih oblika kriminala. Naime, shodno Jedinstvenim metodološkim pravilima za izradu propisa Republike Srbije, bilo je dovoljno samo izmeniti odredbe već postojećih propisa – Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine i Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.
Ključne reči: zakonska novela, organizovani kriminal, terorizam, visoka korupcija, ratni zločin, visokotehnološki kriminal.

STAVOVI DOMAĆIH SUDOVA O ZAKONITOSTI DOKAZA PRIBAVLJENIH POSEBNIM DOKAZNIM RADNJAMA

OGLEDI
KRIVIČNO PRAVO
UDK: 343.14:343.9.02(497.11)
COBISS.SR-ID 127457289
STAVOVI DOMAĆIH SUDOVA O ZAKONITOSTI DOKAZA PRIBAVLJENIH POSEBNIM DOKAZNIM RADNJAMA
* Mr Sretko Janković, sudija Apelacionog suda u Beogradu.
Rezime: Za suzbijanje pojedinih oblika kriminaliteta, a pre svega organizovanog kriminala, neophodna je primena posebnih dokaznih radnji, kako bi se pribavili dokazi. Međutim, primena posebnih dokaznih radnji može dovesti do zloupotreba i nezakonitosti u pribavljanju dokaza, što može imati za posledicu da ti dokazi budi nezakoniti. S druge strane, kako se posebnim dokaznim radnjama zadire u ustavna prava pojedinaca (pravo na tajnost komunikacije, pravo na lični i porodični život, i dr), to nezakonitosti u primeni posebnih dokaznih radnju mogu ugroziti pravo na pravično suđenje, koje je zagarantovano Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. U radu su dati stavovi sudske prakse domaćih sudova u vezi sa zakonitošću dokaza pribavljenih posebnim dokaznim radnjama.
Ključne reči: nezakoniti dokazi, posebne dokazne radnje, organizovani kriminal, sudska praksa.

POSEBNE DOKAZNE RADNJE U SVETLU ODREDABA EVROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

TEMA BROJA

UDK: 343.14:343.9.02
341.231.14
COBISS.SR-ID 108175881

KRIVIČNO PRAVO

POSEBNE DOKAZNE RADNJE U SVETLU ODREDABA EVROPSKE KONVENCIJE O LJUDSKIM PRAVIMA

*Sandra Janjić, doktorand na Pravnom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu.

Rezime: Novi, specifični oblici organizovanog kriminaliteta zahtijevaju pojačanu pažnju i reakciju struke, akademske zajednice i svih organa vlasti u okviru Ustavom utvrđenih nadležnosti. Društvena reakcija na organizovani kriminalitet se mora odvijati i razvijati kako u smjeru retribucije, tako i u vidu adekvatne prevencije putem odgovarajućih javnih politika. Suštinski cilj rada je analiza kompleksnosti krivičnopravne reakcije na pojavu i ekspanziju organizovanog kriminaliteta. Svakako da se od organa koji vrše krivični progon ne može očekivati adekvatna reakcija ukoliko nije ispraćena unapređenjem zakonskih rješenja i javnih politika države. Cilj rada je usmjeren na analizu i identifikaciju realnih kapaciteta i mogućnosti subjekata koji provode zakon, a koji proizlaze iz odgovarajućih zakonskih odredbi, sa posebnim osvrtom na posebne dokazne radnje. U radu se navode odgovarajuće preporuke koje se odnose na moguće intervenisanje u cilju izmjena i dopuna zakona i usklađivanja zakonodavstva sa zahtjevima društva i preporukama iz Izvještaja Evropske komisije za 2022. godinu na polju borbe protiv organizovanog kriminala. Postojeće istražno-dokazne mogućnosti su nedovoljne, kao i kapaciteti postupajućih organa. Otežavajuću okolnost predstavlja činjenica da sve eventualne intervencije na izmjeni i dopuni važećih propisa zahtijevaju određenu inicijativu i proces usaglašavanja, koji iziskuje određeno vrijeme potrebno za implementaciju svih zakonskih rješenja i usklađeno djelovanje zakonodavne i sudske vlasti.

Ključne riječi: organizovani kriminal, posebne dokazne radnje, tajni nadzor komunikacija, bezbjednosne agencije.

Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije

UDK: 343.85:343.9.02(497.11)

ZAKON O ORGANIZACIJI I NADLEŽNOSTI DRŽAVNIH ORGANA
U SUZBIJANJU ORGANIZOVANOG KRIMINALA, TERORIZMA I KORUPCIJE
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.

Rezime: U drugoj polovini 2016. godine došlo je do značajnih izmena u zakonodavstvu Republike Srbije koje se odnosi na suzbijanje posebno teških krivičnih dela, među kojima su novela važećeg Krivičnog zakonika i usvajanje potpuno novog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije. Polazeći od toga, u radu su izloženi struktura i ključni sadržaji novodonetog zakona koji će se primenjivati od marta 2018. godine, ukazano je na razloge za njegovo donošenje, precizirani su vidovi i modaliteti teškog kriminaliteta na koje se on odnosi, i analizirane novine u njegovom sadržaju s ciljem procene realnog značaja pomenutog zakona za krivičnopravnu teoriju i praksu. To posebno važi za mogućnost obrazovanja službe finansijske forenzike, unapređenje sistema saradnje represivnih sa drugim državnim organima kroz uvođenje službenika za vezu i udarnih grupa, i drugo.

Ključne reči: Zakon, organizovani kriminal, terorizam, korupcija, finansijska forenzika, službenik za vezu, udarna grupa.

Razbojništvo

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Razbojništvo

Krivični zakonik, nakon izmena 2009. godine, ne predviđa izvršenje razbojništva od strane više lica kao oblik ovog krivičnog dela, već samo izvršenje dela od strane grupe ili organizovane kriminalne grupe.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se