KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO-MATERIJALNO PRAVO
Izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje i netrpeljivosti
Optužena je izazvala nacionalnu netrpeljivost prema pripadnicima romske nacionalnosti na taj način što je oštećenoj I. P. i maloletnoj oštećenoj S. P. uputila uvredljive reči koje su citirane u izreci prvostepene presude, psujući ih kao cigane i majku cigansku, govoreći da su lopovi, između ostalog i „Da je Hitler živ da vas potamani“.
UPRAVNO PRAVO
Proglašenje izborne liste
Utvrđivanje položaja stranke nacionalne manjine, nije prethodno pitanje od koga zavisi proglašenje izborne liste.
UPRAVNO PRAVO
Priznanje položaja političke stranke nacionalne manjine u izbornom postupku
Da li neka politička stranka ima položaj političke stranke nacionalne manjine u izbornom postupku, ne odlučuje se samo na osnovu toga da li je ta stranka upisana u Registar političkih stranaka kao politička stranka nacionalne manjine, niti samo na osnovu ciljeva definisanih opštim stranačkim aktima, već i na osnovu dokaza da se politička stranka u svom redovnom političkom delovanju zaista bavi ostvarenjem proklamovanih ciljeva.
UPRAVNO PRAVO
Predlog za utvrđivanje položaja političke stranke nacionalne manjine
Uz pismeni predlog za utvrđivanje položaja političke stranke nacionalne manjine, podnosilac izborne liste mora izbornoj komisiji dostaviti dokaz o političkom delovanju na predstavljanju i zastupanju interesa nacionalne manjine i zaštiti i poboljšanju prava pripadnika nacionalne manjine.
UPRAVNO PRAVO
Učešće političkih stranaka nacionalnih manjina i koalicija političkih stranaka nacionalnih manjina u raspodeli mandata
Za dobijanje mandata odbornika u skupštini lokalne samouprave nije dovoljno da je podnosiocu izborne liste priznat položaj političke stranke nacionalne manjine već je neophodno da najveći količnik izborne liste po veličini bude u okviru broja odbornika koji se bira.
UPRAVNO PRAVO
Učešće političkih stranaka nacionalnih manjina i koalicija političkih stranaka nacionalnih manjina u raspodeli mandata
Političke stranke nacionalnih manjina i koalicija političkih stranaka nacionalnih manjina učestvuju u raspodeli mandata i kada su dobili manje od 5% glasova od ukupnog broja birača koji su glasali.
UDK: 342.724/.728:321.022(497.11)
329(497.11)
323.1/.2(497.11)
POLOŽAJ POLITIČKIH STRANAKA NACIONALNIH MANJINA U IZBORNOM POSTUPKU U REPUBLICI SRBIJI
Radojka Marinković, sudija Upravnog suda.
Rezime: Predmet rada je razmatranje pitanja o nadležnosti i kriterijumima na osnovu kojih izborne komisije odlučuju o priznavanju položaja političke stranke nacionalne manjine podnosiocu proglašene izborne liste i posle donošenja Zakona o političkim strankama koji, između ostalog, definiše pojam i uređuje postupak registracije političke stranke nacionalne manjine i koji prema predmetu svog uređenja predstavlja lex specialis u odnosu na izborne propise. U radu je prikazan i pregled ustavne, sudske i izborne prakse na datu temu. Razmatrano pitanje je od bitnog uticaja, s obzirom na meru “pozitivne diskriminacije” radi obezbeđenja stvarne političke participacije nacionalnih manjina, ustanovljenu izmenama Zakona o izboru narodnih poslanika iz 2004. godine,1) kojom je političkim strankama nacionalnih manjina i koalicijama tih stranaka omogućeno da učestvuju u raspodeli mandata i kada su dobile manje od 5% glasova od ukupnog broja birača koji su glasali. Ova mera sadržana je i u propisima koji uređuju izborni postupak na pokrajinskom i lokalnom nivou. S obzirom da predmet proizlazi iz značaja političke reprezentacije i normativnog opredeljenja Republike Srbije za priznavanje i garantovanje individualnih i kolektivnih prava nacionalnih manjina koje žive na njenoj teritoriji, dat je kratak prikaz međunarodnih standarda i preporuka, te zakonodavnopravni okvir zaštite prava manjina u Republici Srbiji u oblasti kulture, obrazovanja, obaveštavanja i jezika i pisma. Saglasno predmetu razmatranja, posebno su prikazani međunarodni standardi i preporuke za učešće manjina u javnoj vlasti, te zakonska rešenja o položaju manjina u izbornim zakonodavstvima zemalja u okruženju. Tema rada proizašla je iz spornih pravnih pitanja koja su se u praksi pojavila u izbornom procesu u izborima 2016. godine. Cilj rada je da ukaže na potrebu usklađivanja propisa iz oblasti izbornog prava sa kasnije donetim propisima koji su prema predmetu uređenja lex specialis u odnosu na pravna pitanja regulisana izbornim propisima, ali i obavezu poštovanja dostignutih nivoa zaštite manjinskih prava i obavezu poštovanja načela pravičnosti2) kroz obezbeđivanje ujednačene primene propisa u praksi.
Ključne reči: izbori, izborni postupak, političke stranke, nacionalne manjine, pozitivna diskriminacija, međunarodni standardi i preporuke, zaštita prava