PROCESNO PRAVO
Spajanje tužbenih zahteva
Spajanje tužbenih zahteva podrazumeva da su dva ili više zahteva u međusobnoj pravnoj vezi, koja postoji ako svi zahtevi proističu iz bitno identičnog činjeničnog stanja i bitno identičnog pravnog odnosa.
PROCESNO PRAVO
Prezaduženost dužnika
Prezaduženost dužnika ne može biti razlog za žalbu u izvršnom postupku.
PORODIČNO PRAVO
Izdržavanje deteta
Poverilac izdržavanja ima pravo izbora da li će izdržavanje tražiti u fiksnom mesečnom novčanom iznosu ili u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja, pa u slučaju da poverilac izdržavanja traži da se visina izdržavanja odredi u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja, onda drugostepeni sud ne može bez drugačijeg zahteva tužioca da preinači prvostepenu presudu i obaveže tuženog na plaćanje fiksnog mesečnog novčanog iznosa.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Sudska rehabilitacija
Sudska rehabilitacija može se dati ako su ispunjeni opšti uslovi i ako su protekli rokovi za rehabilitaciju.
RADNO PRAVO
Pravo državnog službenika na isplatu troškova prevoza za dolazak i povratak sa posla
Pravo državnog službenika na isplatu troškova prevoza za dolazak na posao i povratak sa posla nije uslovljeno podnošenjem zahteva rukovodiocu organa.
PROCESNO PRAVO
Izvršenje na pripatku glavne stvari
Pripadak stvari u pravnim odnosima deli pravnu sudbinu glavne stvari, ako pripada istom vlasniku.
STVARNO PRAVO
Jače pravo za sticanje svojine na nepokretnosti
U slučaju kada su dva lica zaključila posebne ugovore radi sticanja prava svojine na istoj nepokretnosti, a oba lica su savesna, jače pravo ima lice kome je nepokretnost predata u državinu.
OGLEDI
PORODIČNO PRAVO
UDK: 342.7-053.2(497.11)
COBISS.SR-ID 110929161
PRAVA DETETA I ODREĐIVANJE NAJBOLJEG INTERESA DETETA
* Ana Nikolić, student master studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, sudijski pripravnik – volonter u Privrednom sudu u Beogradu.
** Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union.
Rezime: Zaštiti dece posvećen je veliki broj pravnih normi. Navedena zaštita se prevashodno ostvaruje garantovanjem prava dece. Ipak, može se reći da prilikom utvrđivanja pomenutih prava, donosilac propisa polazi od uobičajenih (slobodno možemo reći poželjnih) životnih okolnosti u kojima vladaju harmonični odnosi u porodici. Primera radi, zakonodavac garantuje pravo deteta da živi sa roditeljima polazeći od toga da roditelji najbolje znaju šta je dobro za dete, te da će činiti sve da stvore uslove za njegov pravilan rast i razvoj, čime štite njegove interese. Nažalost, postoje životne situacije u kojima roditelji ne vrše roditeljsko pravo na adekvatan način, pa je moguće i da zlostavljaju dete, stvarajući tako okolnosti suprotne onima zbog kojih je zakonodavac propisao ovo pravo deteta. Zbog toga se uvodi institut najboljeg interesa deteta koji koriguje jednodimenzionalnost zaštite dece samo garantovanjem prava, dajući slobodu organu koji odlučuje o pravu deteta da od slučaja do slučaja ceni da li vršenje određenog prava znači i ostvarenje najboljeg interesa deteta. Na taj način se uvažava raznovrsnost životnih okolnosti i stvara mogućnost da se krutost i skromnost normi u odgovarajućem postupku prevaziđe. Ipak, s obzirom na fleksibilnost instituta najboljeg interesa deteta i činjenicu da se odlučivanje o njemu podvrgava diskrecionoj oceni nadležnog organa, treba voditi računa o mogućim zloupotrebama i uticajima različitih faktora u procesu donošenja odluke.
Ključne reči: prava deteta; najbolji interes deteta; zaštita dece; postupak ostvarivanja prava deteta.