KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica
Nepokretanje postupka prema maloletniku
Kada oštećeni nije potpisao zapisnik o primeni vaspitnog naloga da prihvata izvinjenje okrivljenog iako se usmeno saglasio sa primenom tog vaspitnog naloga i nije istakao imovinskopravni zahtev, niti je izvršena identifikacija oštećenog uvidom u njegova lična dokumenta jer ista nije imao kod sebe već je izašao iz prostorije višeg javnog tužilaštva i više se nije vratio, tada oštećeni nije dao saglasnost za primenu ovog vaspitnog naloga.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Ometanje ovlašćenog službenog lica u obavljanju poslova bezbednosti ili održavanja javnog reda i mira
Upućivanje uvredljivih reči, psovki i uvreda, pokušaj udaljenja sa lica mesta, opiranje okrivljenog prilikom obavljanja službene radnje provere identiteta od strane ovlašćenih službenih lica predstavlja radnju izvršenja krivičnog dela ometanje ovlašćenog službenog lica u obavljanju poslova bezbednosti ili održavanja javnog reda i mira iz člana 23. stav 1. Zakona o javnom redu i miru.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Rok za održaj kada je u pitanju društvena svojina
Rok za održaj kada je u pitanju društvena svojina počinje teći od 4. 7. 1996. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Nedopustivost izvršenja
Kupac koji na osnovu punovažnog pravnog osnova drži stvar, ima tzv. kvalifikovanu ili svojinsku državinu, a to pravo sprečava izvršenje.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Transformacija ugovora o radu na određeno u ugovor o radu na neodređeno vrijeme
Ako zaposleni nastavi da radi kod poslodavca nakon isteka roka na koji je zaključio ugovor o radu, smatra se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vrijeme, ako zaposleni pristane na takvo zaposlenje.
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Odricanje radnika od dospjelog potraživanja zarade
Zakonom nije zabranjeno odricanje radnika od dospjelog potraživanja zarade kao novčanog potraživanja.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na zabranu diskriminacije
Nije bilo kršenja prava iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 1. Protokola broj 12. uz ovu konvenciju kada se apelant neosnovano pozvao na kršenje navedenog prava i praksu Evropskog suda za ljudska prava, pri čemu iz osporenih odluka ne proizlazi da je apelant u predmetnim postupcima na bilo koji način bio diskriminisan.
SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE
Pravo na djelotvoran pravni lijek
Nije povrijeđeno apelantovo pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u vezi sa pravom na pravično suđenje kada je redovni sud, u situaciji kada je utvrdio da je predmetno izvršenje u cijelosti sprovedeno, donio odluku protiv koje po samom zakonu nije dozvoljen pravni lijek.
UDK: 343.985(497.6)
343.132/.133(497.6)
ULOGA KRIMINALISTIČKOG ISTRAŽIVANJA U FUNKCIONIRANJU POLICIJE
U DEMOKRATSKOM DRUŠTVU
Prof. dr Duško Modly, redovni profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i Rijeci i Policijskoj akademiji u Zagrebu.
Prof. dr Adnan Duraković, vanredni profesor na Pravnom fakultetu, Univerzitet u Zenici, šef Katedre za krivično pravo.
Rezime: Vidimo da je djelatnost policije u pretkrivičnom i krivičnom postupku raznovrsna. Policija u složenim kriminalističkim i procesnim okolnostima postupa po odredbama ZKP-a, ali i propisa o organizaciji i djelovanju policije, kao i po normama kriminalističke i forenzičkih nauka. Sigurno da, u sadašnjim složenim uslovima konfrontacije sa savremenim pojavnim oblicima kriminaliteta, nije moguće tu složenu aktivnost temeljiti samo na pravnim propisima ili se u interpretaciji pravnih instituta isključivo pozivati na teoriju krivičnoprocesnog prava. U pretkrivičnom i krivičnom postupku, primjenjuju se ili bi se trebala primjenjivati brojna nepravna pravila sadržana u kriminalističkoj nauci i drugim forenzičkim disciplinama, koja procesnim pravilima daju poseban sadržaj (udahnjuju im dušu).
Do kriminalističkog istraživanja može i smije doći, samo ako je nadležni policijski organ, koji postupa u konkretnoj stvari, nakon ocjene početne situacije zaključio da se radi o vjerovatnom kriminalnom događaju ili krivičnom djelu. Ocjena početne situacije može ukazati da je kriminalističko istraživanje nepotrebno. To su npr. slučajevi kada je činjenično stanje potpuno razjašnjeno ili to može, odnosno treba učiniti neki drugi subjekt npr. inspekcije, carina, služba društvenog knjigovodstva i sl, osim ako istovremeno nije potrebno i osigurati dostupnost izvršioca. Kriminalističko istraživanje u načelu završava razjašnjavanjem činjeničnog stanja, otkrivanjem izvršioca i mogućih saučesnika i dokazivanjem krivnje.
Ključne riječi: policija, krivični postupak, kriminalistička istraživanja, kriminalističko mišljenje, sudska istina.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Zakonska rehabilitacija
Organ u okviru Policijske uprave nadležan za kaznenu evidenciju je nadležan za realizaciju zakonske rehabilitacije osuđenog, a ne sud.