ZLOUPOTREBA BOLOVANJA KROZ ZDRAVSTVENI SISTEM U BIH

ULOGA SISTEMA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U PREVENCIJI RODNO ZASNOVANOG NASILJA I NASILJA U PORODICI IZVRŠENOG UZ UPOTREBU VATRENOG ORUŽJA

Uvjetna osuda i sudska opomena u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

UVJETNA OSUDA I SUDSKA OPOMENA U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić, MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem, uz prijetnju kaznom, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija. Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (član 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine uvjetna osuda, u pravilu, ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije, ponovno, izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena, zajedno sa osudom, predstavlja samostalan tip sankcija odnosno mjere upozorenja. Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učinioce i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija.

Kaznenopravni aspekti uvjetne osude i sudske opomene u kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine

UDK: 343.281(497.6)

KAZNENOPRAVNI ASPEKTI UVJETNE OSUDE I SUDSKE OPOMENE U KAZNENOM ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Prof. dr Osman N. Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Damir Bilić MA, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.

Rezime: Zakonodavstvo Bosne i Hercegovine se primjenjuje prema svakome tko počini kaznena djela na području Bosne i Hercegovine.
Uvjetna osuda je mjera upozorenja koja se izriče počinitelju kaznenog djela kada se osnovano može očekivati da će se upozorenjem uz prijetnju kaznom, koju sadrži uvjetna osuda, dakle, bez izvršenja kazne, moći ostvariti svrha kaznenopravnih sankcija.
Svrha uvjetne osude je da se počinitelju kaznenog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom (uvjetna osuda), kojom se omogućava ostvarivanje svrhe kaznenopravnih sankcija, izricanjem kazne bez njezina izvršenja, kada izvršenje kazne nije prijeko potrebno radi kaznenopravne zaštite (članak 59. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine1)).
U kaznenom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda u pravilu ne podrazumijeva stavljanje počinitelja pod nadzor posebne stručne osobe, niti određivanje vrste i mjere kazne što odlaže za eventualno kasnije ponovno izvođenje počinitelja pred sud u slučaju neispunjenja postavljenih obaveza i zaključka da resocijalizacija počinitelja na slobodi nije moguća, kao što je to slučaj u uslovnom sistemu.
Sudska opomena zajedno sa osudom predstavlja samostalan tip sankcija, tj. mjere upozorenja.
Sudska opomena je blaža sankcija za punoljetne učionice i ne dovodi do ograničavanja prava i sloboda učinioca. Namijenjena je lakšim oblicima kriminaliteta i predstavlja upozorenje počinitelju ako ponovo izvrši djelo da može očekivati primjenu neke strože sankcije.

Ključne riječi: zakonodavstvo Bosne i Hercegovine, uvjetna osuda, sudska opomena, resocijalizacija,

Krivotvorenje dokumenata i krađa identiteta

UDK: 343.522/.523

KRIVOTVORENJE DOKUMENATA I KRAĐA IDENTITETA
Damir Bilić, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku; student postdiplomskog studija.
Doc. dr Sadmir Karović, Docent za krivičnopravnu naučnu oblast, Pravni fakultet, Univerzitet u Travniku, zaposlen u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.

Rezime: Krivotvorenje je imitiranje, oponašanje, koje je obično napravljeno s namjerom prevare, odnosno da se proslijedi (ili proda, ako je roba) nekome, kao da je original. Krivotvoreni proizvodi se više puta prave s ciljem da se da prednost vrijednosti imitiranog proizvoda. Riječ krivotvorenje opisuje i krivotvorenje novčanica i dokumenata, tako i primjerice imitaciju odjeće, lijekova, satova, elektronike i logotipova i brendova raznih tvrtki. U slučaju robe, to rezultira u kršenju prava patenata i kršenju prava zaštitnih znakova. Krivotvorenje novca se obično strogo kažnjava od strane vlasti. Lažni novac je valuta koja je protuzakonito sačinjena bez odobrenja vlade ili države. Lažne vladine obveznice su instrumenti javnog duga, sačinjene bez zakonske dozvole, s namjerom da se „unovče“ za pravi novac. Krađa identiteta je radnja kojom netko koristi (prikuplja, obrađuje) tuđe osobne podatke (fizičkih osoba) protivno zakonu. Osim što predstavlja povredu privatnosti (npr. otvaranje lažnog facebook profila, lažno predstavljanje) ujedno je i kazneno djelo za koje je predviđena i kazna zatvora do godinu dana (za osnovni oblik tog djela).

Ključne riječi: falsifikovanje, krađa identiteta, krivotvorenje, krivična djela, novac.

Krijumčarenje i zloupotreba opojnih droga u BiH

UDK 343.575(497.6)

KRIJUMČARENJE I ZLOUPOTREBA OPOJNIH DROGA U BiH
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.

Rezime: U ovom radu bavićemo se razmatranjem opštih pojmova opojnih droga, krivičnim postupcima koji su primjenjeni na prostoru Bosne i Hercegovine u njihovom suzbijanju kao i samom zloupotrebom opojnih droga. Na kraju ćemo pokušati navesti šta su državne institucije uradile po pitanju prevencije krijumčarenja droge i interpretirati neke statističke pokazatelje nedozvoljene proizvodnje i prometa opojnih droga u Bosni i Hercegovini. Pravni sistem Bosne i Hercegovine sadrži niz odredbi kojima se propisuje odgovornost i kažnjavanje za nedozvoljene radnje i djelatnosti pojedinaca i grupa u vezi i povodom opojnih droga.

Ključne riječi: opojne droge, krijumčarenje, neovlašteni promet opojnih droga, prevencija protiv opojnih droga, krivična djela, zakoni.

Krivičnopravne specifičnosti poreznih utaja BiH (II deo)

UDK:343.359.2(497.6)
336.225.68(497.6)

KRIVIČNOPRAVNE SPECIFIČNOSTI POREZNIH UTAJA BiH (II deo)
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.

Rezime: U ovom radu autor je usmjerio pažnju i interes na krivičnopravne specifičnosti poreza i porezne utaje uvažavajući krivičnopravni koncept odnosno zakonski opis krivičnog djela koji neposredno određuju objektivno-subjektivne elemente navedenog krivičnog djela. U ovom radu se artikuliše historijski osvrt na nastanak porezne utaje, uključujući njegovo pojmovno određenje, vrste i shvatanje u naučno-stručnoj literaturi kao i faktore etiološke prirode koji neposredno ili posredno utiču na nastanak. Također, autor je u rad inkorporirao i analizirao i fenomenološke aspekte odnosno pojavne oblike porezne utaje akcentirajući aktuelne i najčešće oblike i mogućnosti izbjegavanja poreskih obaveza u praksi. Shodno naprijed navedenom, izvršen je osvrt na porezni sistem Bosne i Hercegovine sa posebnim akcentom na krivičnopravnu prirodu krivičnih djela iz oblasti poreza, uvažavajući bitne krivičnopravne odrednice. Na kraju, autor je na osnovu sveobuhvatne kritičke analize krivičnopravne prirode porezne utaje i poreznog sistema Bosne i Hercegovine ukazao na određene anomalije koje kao takve egzistiraju u poreznom sistemu, te ukazao na opravdanu i svrsishodnu potrebu odgovarajućih intervencija u smislu preventivno-represivnog djelovanja u budućem periodu.

Ključne riječi: porez, porezna utaja, porezni sistem BiH.

Krivičnopravne specifičnosti poreznih utaja BiH (I deo)

UDK:343.359.2(497.6)
336.225.68(497.6)

KRIVIČNOPRAVNE SPECIFIČNOSTI POREZNIH UTAJA BiH (I deo)
Damir Bilić, MA, Sarajevski kiseljak d. d, Bosna i Hercegovina.

Rezime: U ovom radu autor je usmjerio pažnju i interes na krivičnopravne specifičnosti poreza i porezne utaje uvažavajući krivičnopravni koncept odnosno zakonski opis krivičnog djela koji neposredno određuju objektivno-subjektivne elemente navedenog krivičnog djela. U ovom radu se artikuliše historijski osvrt na nastanak porezne utaje, uključujući njegovo pojmovno određenje, vrste i shvatanje u naučno-stručnoj literaturi kao i faktore etiološke prirode koji neposredno ili posredno utiču na nastanak. Također, autor je u rad inkorporirao i analizirao i fenomenološke aspekte odnosno pojavne oblike porezne utaje akcentirajući aktuelne i najčešće oblike i mogućnosti izbjegavanja poreskih obaveza u praksi. Shodno naprijed navedenom, izvršen je osvrt na porezni sistem Bosne i Hercegovine sa posebnim akcentom na krivičnopravnu prirodu krivičnih djela iz oblasti poreza, uvažavajući bitne krivičnopravne odrednice. Na kraju, autor je na osnovu sveobuhvatne kritičke analize krivičnopravne prirode porezne utaje i poreznog sistema Bosne i Hercegovine ukazao na određene anomalije koje kao takve egzistiraju u poreznom sistemu, te ukazao na opravdanu i svrsishodnu potrebu odgovarajućih intervencija u smislu preventivno-represivnog djelovanja u budućem periodu.

Ključne riječi: porez, porezna utaja, porezni sistem BiH.