STVARNO PRAVO
Zajednička svojina
Zajednička svojina uspostavlja se isključivo na osnovu zakona, što znači da stranke ne mogu svojim pravnim poslom da odrede uspostavljanje zajedničke svojine, niti to može da odredi sud svojom odlukom ili neki drugi organ vlasti.
UDK: 343.59-057.874(497.6)
343.8:[343.59:373(497.6)
KRIMINOLOŠKI ASPEKTI NASILJA I DISKRIMINACIJE NAD DJECOM ŠKOLSKE DOBI U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Osman Jašarević, vanredni profesor, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku.
Prof. dr Marina M. Simović, sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor Fakulteta pravnih nauka Panevropskog univerziteta “Apeiron” u Banjoj Luci.
Farah Fazlagić, Bechler.
Rezime: Manje-više svi oblici nasilja su u određenom smislu devijantna, delinkventna ponašanja, odnosno akti nasilja. Nasilje predstavlja vrlo drsku i bezobzirnu primjenu fizičke sile, psihičke i druge protivpravne prijetnje u smislu protivzakonitog povrjeđivanja čovjeka i građanina. Nasilje se najčešće manifestuje na ulici, na poslu, sportskim terenima, priredbama i drugim javnim skupovima, u porodici, obdaništima, osmogodišnjim i srednjim školama, među djecom školske dobi i vršnjacima.
Akti nasilja se manifestuju u vidu krvnih delikata, porodičnog nasilja, delikta protiv čovječnosti, terorizma, zatim u vidu političke delinkvencije (politička ubistva) i dr. Bitna obilježja nasilja su sklonost ka iživljavanju i drskom ponašanju, bez razumnog povoda na prinuđivanje drugog da trpi takvo ponašanje, čime se teško vrijeđa njegovo dostojanstvo, ugled ili ugrožava fizički integritet.
Diskriminacija je svako razlikovanje, isključenje ili ograničenje provedeno na osnovu pola, vjere, rase u smislu ograničavanja prava, podjela prema različitim osobinama, pravnoj nejednakosti u međunarodnim odnosima ili diskriminacija ljudskih prava i osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, građanskom ili bilo kojem drugom planu.
Ključne riječi: nasilje – diskriminacija, devijantno ponašanje, nasilnik – diskriminator, djeca – vršnjaci, škola, prevencija.
USTAVNO PRAVO
Zastarelost prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ne mogu zastareti, osim prava na potraživanje dospelih, a neisplaćenih iznosa po osnovu penzijskog i invalidskog osiguranja.
OBLIGACIONO PRAVO
Pobijanje dužnikovih pravnih radnji
Teretno raspolaganje dužnika može se pobijati ako je u vreme raspolaganja dužnik znao ili mogao znati da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim poveriocima i ako je trećem licu sa kojim je ili u čiju je korist pravna radnja preduzeta, to bilo poznato ili moglo biti poznato.
EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA
Zabrana nečovečnog i ponižavajućeg tretmana
Krsmanović protiv Srbije
(Predstavka 19796/14) od 19. 12. 2017.
Aplikant je Đorđe Krsmanović, državljanin Srbije, a predmet se odnosi na istragu u vezi sa navodima na zlostavljanje tokom njegovog hapšenja i pritvaranja, u sklopu obimne policijske operacije naređene nakon ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine i proglašenja vanrednog stanja od strane srpske vlade.
RADNO PRAVO
Ocena rezultata rada kod utvrđivanja viška zaposlenih
Kada je programom o rešavanju viška zaposlenih propisan kriterijum ostvareni rezultati rada, onda ocena rezultat rada, koju daje neposredni rukovodilac, mora biti zasnovana na učinku zaposlenog koji se procenjuje za period od šest meseci koji prethodi donošenju predloga programa.
STVARNO PRAVO
Susedsko pravo
Pravila susedskog prava obavezuju vlasnika susedne nepokretnosti da preduzme sve potrebne mere kako bi sprečio da sa njegove nepokretnosti nastane opasnost štete za nepokretnost sa kojom se graniči, te u takvom slučaju sused ima pravo da od vlasnika takve nepokretnosti zahteva da preduzme određene mere obezbeđenja.
STVARNO PRAVO
Upis hipoteke na zajedničkoj imovini bračnih drugova
Kod upisa hipoteke na zajedničkoj imovini bračnih drugova, banka nema obavezu da traži saglasnost bračnog druga u čiju korist nije upisano pravo svojine, jer se smatra da je upis izvršen na oba supružnika i kada je izvršen na ime samo jednog od njih.
OBLIGACIONO PRAVO
Naknada štete zbog neosnovanog lišenja slobode
Duševni bolovi zbog neosnovane osude, odnosno neosnovanog lišenja slobode, predstavljaju jedinstven vid štete koja obuhvata sve štetne posledice nematerijalne štete vezane za ličnost oštećenog, koje su proistekle iz neopravdane osude, odnosno neosnovanog lišenja slobode.