UPRAVNO PRAVO
Vraćanje oduzete imovine
Oduzeta imovina se bivšem vlasniku vraća, po pravilu, u naturalnom obliku, ili se naknađuje u vidu druge odgovarajuće imovine, a ako to nije moguće, isplaćuje se novčana naknada.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 1. ZKP
Kada je prvostepeni sud zasnovao svoju osuđujuću presudu na zapisniku o pretresanju stana i drugih prostorija, a pretresu je prisustvovao samo jedan svedok, time je učinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka jer je presuda zasnovana na nedozvoljenom dokazu.
NASLEDNO PRAVO
Dopuna zaveštanja
Dopuna zaveštanja mora biti sačinjena u obliku i pod uslovima propisanim zakonom za pravljenje zaveštanja.
OBLIGACIONO PRAVO
Odgovornost za naknadu štete nastalu od opasne stvari
Kada je tužena opština jedan od suvlasnika u stambenoj zgradi, a tužilac pretrpi štetu tako što je deo fasade zgrade otpao i povredio ga, tada postoji njena odgovornost za naknadu nematerijalne štete koju tužilac trpi.
PORODIČNO PRAVO
Pravo izbora načina na koji će se davati izdržavanje
Poverilac izdržavanja može po svom izboru zahtevati da visina izdržavanja bude određena u fiksnom mesečnom novčanom iznosu ili u procentu od redovnih mesečnih novčanih primanja dužnika izdržavanja.
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Nedozvoljene polne radnje
Postoji krivično delo nedozvoljene polne radnje ko izvrši obljubu ili sa njom izjednačen čin sa detetom ili izvrši neku drugu nedozvoljenu polnu radnju.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
U fazi postupka kada je prvostepena presuda doneta i protiv nje izjavljena žalba prvostepeni sud ne može niti je ovlašćen da spisima predmeta spoji drugi spis predmeta koji se odnosi na istog optuženog i isto krivično delo.
RADNO PRAVO
Umanjenje zarade
Ne može se umanjivati zarada na osnovu rezultata ostvarenih na nivou obračunske jedinice, odnosno poslodavca kao celine, bez uzimanja u obzir rezultata rada svakog zaposlenog u toj obračunskoj jedinici, odnosno poslodavcu kao celini.
UDK: 347.952(497.11)
SPORNE ODREDBE IZVRŠNOG POSTUPKA NA OSNOVU VERODOSTOJNE ISPRAVE
I MOGUĆNOST NJIHOVOG UNAPREĐENJA IZMENAMA ZAKONA (II deo)
Jasmina Stamenković, sudija Privrednog apelacionog suda.
Rezime: Izvršni postupak na osnovu verodostojne isprave, od vremena kada je uveden kao potpuno nov institut, izmenama zakona iz 1978. godine, do danas, sastavni je deo svih zakona koji uređuju izvršenje. Svaki novi zakon je menjao i ovaj posebni postupak, a reforme su se odvijale u pravcu proširenja područja njegove primene povećanjem broja verodostojnih isprava kao osnova pokretanja postupka i proširenjem kruga lica koja mogu biti stranke u tom postupku; izmena odredbi o rokovima za podnošenje i sadržini prigovora, o razlozima za njegovo izjavljivanje, kao i posledicama u vezi sa tim.
Poslednjim zakonom uneto je nekoliko značajnih izmena: uvođenje žalbe kao pravnog leka protiv odluke veća prvostepenog suda o prigovoru; primena odredbi o prelazu (prenosu) potraživanja/obaveze i u ovom postupku; dostavljanje sudskog rešenja o izvršenju preko javnih izvršitelja. Posebno je pokušano detaljnije uređenje razgraničenja sudske i izvršiteljske nadležnosti za odlučivanje o predlogu za izvršenje na osnovu određenih verodostojnih isprava, za određene vrste potraživanja, iz komunalnih i srodnih delatnosti.
U praksi su određene probleme i sporna pitanja naročito izazvala zakonska rešenja u vezi sa dostavljanjem i sa žalbom, jer su se pokazala kao rešenja koja ne doprinose niti hitnosti niti efikasnosti postupka, njegovom okončanju u što kraćem roku sa što manje troškova. Izmene zakona u narednom periodu bi trebalo da to otklone.
Izmenama bi trebalo urediti odnos ovog postupka kada se zasniva na menici ili kada je dozvoljen predlog za vraćanje u pređašnje stanje zbog propuštanja roka za izjavljivanje prigovora i postupka protivizvršenja.
U skladu sa pravom stranaka na obrazloženu sudsku odluku kao delom ustavnog prava na pravično suđenje, potrebno bi bilo otkloniti nesklad između odredbi po kojima rešenje o izvršenju ne mora biti obrazloženo, a prigovor suprotno tome mora sadržati zakonom određene razloge pobijanja potraživanja i određene (pisane) dokaze. Time bi se uspostavilo i načelo ravnopravnosti stranaka, jednakosti pred zakonom i to ne samo u sudskom, već i u postupku pred javnim izvršiteljima.
U vezi sa razgraničenjem nadležnosti za odlučivanje, potrebno bi bilo razmotriti mogućnost otklanjanja onih zakonskih rešenja koja mogu biti predmet različitog tumačenja (pojam „srodne delatnosti“), jer zbog zadržanog koncepta odlučivanja od strane prvostepenih sudova po pravnom leku protiv odluka izvršitelja, postoji neujednačena praksa što dovodi do pravne nesigurnosti.
Ključne reči: izvršni postupak, verodostojna isprava, prigovor, razlozi prigovora, žalba, prelaz/prenos potraživanja/obaveze, dostavljanje rešenja o izvršenju, nadležnost javnih izvršitelja, komunalne usluge, srodne delatnosti, pravo na obrazloženu odluku, pravo na pravično suđenje, neujednačena praksa, pravna sigurnost.
USTAVNO PRAVO
Pogrešna pouka o roku za podnošenje pravnog leka
U slučaju kada sud stranci da pogrešnu pouku o dužini žalbenog roka, mora se prihvatiti onaj rok koji je za stranku povoljniji, bez obzira na to da li se radi o stranci koja je vična pravu ili ne, jer zbog grešaka suda stranka ne sme da trpi štetne posledice.