USTAVNO PRAVO
Legitimacija za pozivanje na povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku
Oštećeni kao tužilac, privatni tužilac i oštećeni mogu isticati povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku u onom njegovom delu koji se odnosi na odlučivanje o “građanskom zahtevu”, odnosno od trenutka kada su u tom postupku istakli imovinskopravni zahtev.
UDK: 342.722:347.12(497.11)
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA NA SUĐENJE U RAZUMNOM ROKU
Maja Gluščević, diplomirani pravnik, advokatski pripravnik.
Rezime: Republika Srbija dugi niz godina nije imala poseban zakon koji bi regulisao ovu oblast. Suđenje u razumnom roku je samo pojam koji se pominjao u teoriji, dok je praksa bila sasvim drugačija. Opšte je poznata činjenica da sudski procesi u Republici Srbiji dugo traju, da se na odluke suda čeka dugi niz godina, a dešava se i da stranke u postupku ne dočekaju odluku suda. Ono što je još više uticalo na donošenje ovog zakona, jeste činjenica da je Republika Srbija izgubila mnoge sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava, kada je reč o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, što pokazuje i praksa ovog suda. Rešavanje ovog pitanja pojedinim odredbama drugih zakona pokazalo se kao neadekvatno, tako da je usledilo donošenje posebnog zakona koji bi na jedan sveobuhvatniji način rešio problem razumnog roka u sudskim procesima i predupredio sporove pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ključne reči: Zakon o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, pravo na pravično suđenje, ljudska i manjinska prava i slobode, Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, razumni rok.
PROCESNO PRAVO
Nedopušten zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku
Ako je zahtev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnet u predmetu koji je pravnosnažno okončan, sud će zahtev odbaciti i oglasiti se apsolutno nenadležnim za postupanje.