Category Archives for "10"

Objektivna odštetna odgovornost

OBLIGACIONO PRAVO

Objektivna odštetna odgovornost

Kada je tužilac kao pešak prolazio kroz ulazni deo javnog parkinga u trenutku kada je rampa bila podignuta, pa iznenada mu padne na glavu, kojom prilikom je pretrpeo lake telesne povrede, tada postoji objektivna odgovornost JP „Parking-servis“ za isplatu naknade štete tužiocu uz umanjenje u određenom procentu zbog doprinosa tužioca nastaloj šteti.

Rok u kome se može tražiti ponavljanje upravnog spora

UPRAVNO PRAVO

Rok u kome se može tražiti ponavljanje upravnog spora

Ponavljanje upravnog spora može se tražiti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja, osim u slučaju iz člana 56. stav 1. tačka 7. ZUS, kada se može tražiti u roku od šest meseci od dana objavljivanja odluke Evropskog suda za ljudska prava u “Sl. glasniku RS“.

Veštačenje duševnih bolova zbog naruženosti tela

UDK: 340.66:616-001
347.296(497.11)

VEŠTAČENJE DUŠEVNIH BOLOVA ZBOG NARUŽENOSTI TELA
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak.

Rezime: Pojam naruženosti podrazumeva promene na vidljivim delovima tela ili druge promene koje su nastale kao posledica pretrpljenih povreda, a koje kod oštećenog i okoline izazivaju osećaj neprijatnosti i nelagodnosti. Uz to, osećaj naruženosti kod oštećenog izaziva osećaj manje vrednosti zbog nelagodnosti u odnosu na osobe koje taj nedostatak nemaju, pri čemu subjektivni osećaj treba ceniti u razumnoj meri. Pravno određenje ovog vida nematerijalne štete ukazuje da samo naruženje izgleda ili sklada tela, odnosno funkcije tela ne daje osnov za dosuđivanje pravične novčane naknade, već su to duševni bolovi koje oštećeni trpi zbog izmenjenog izgleda, primetnosti, opsega i dr.
Naruženost bi se mogla definisati kao narušenost dotadašnjeg spoljnjeg izgleda ili telesnog sklada ili dela tela oštećenog ili kao narušenost neke vidljive telesne funkcije. Veštačenje ovog vida nematerijalne štete treba da se vrši na dva nivoa. Prvi nivo se odnosi na konstataciju da naruženost postoji, određivanje njene lokacije i davanje opisa promena na telu. Drugi nivo uključuje procenu psihičkih posledica postojeće naruženosti, pri čemu se vodi računa o nizu individualnih karakteristika, kao što su: starost, pol, bračni status, moguća reakcija okoline na telesnu promenu, uz posebno posvećivanje pažnje ličnosti oštećenog, u sklopu doživljaja naruženosti.

Ključne reči: naruženost tela, duševni bolovi, veštaci.

Naknada materijalne štete za obavljanje dopunske delatnosti

OBLIGACIONO PRAVO

Naknada materijalne štete za obavljanje dopunske delatnosti

Kada je medicinskom dokumentacijom, veštačenjem, saslušanjem više svedoka utvrđeno da tužilac, koji je pre povrede obavljao dopunsku delatnost u radnji svog oca – autolakirer, tu delatnost nije mogao obavljati zbog privremene sprečenosti, tada ima pravo na naknadu materijalne štete koju je tuženik – osiguravajuća organizacija dužna da plati.

Pravo na ugovornu kaznu zbog neispunjenja nakon raskida ugovora

UDK: 347.447.86:351.712.2.045

PRAVO NA UGOVORNU KAZNU ZBOG NEISPUNJENJA NAKON RASKIDA UGOVORA
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.

Rezime: Jedno od osnovnih načela obligacionog prava iskazano je u dužnosti ugovornih strana da ugovorom preuzete obaveze ispune. Međutim, to pravilo se u praksi koriguje i dodatnim pojačanjem kroz ustanovljenje posebnih ugovornih odredbi o ugovornoj kazni. Ugovorna kazna se prevashodno konstituiše u funkciji zaštite određene imovinske koristi, ali se ugovaranje iste zakonom dozvoljava i u cilju obezbeđenja bilo kog pravno dopuštenog interesa.
U našoj sudskoj praksi ugovorna kazna se najčešće sreće kod ugovora o kupoprodaji i ugovora o građenju. U novije vreme ona je prisutna i u gotovo svim ugovorima o prodaji društvenog kapitala.
U pravnoj teoriji je zastupljeno stanovište da je ugovorna kazna za slučaj zadocnjenja u ispunjenju osnovne obaveze akcesorno pravo i da jednako kao i ugovorna obaveza čijem obezbeđenju služi prestaje momentom raskida ugovora. Identično pravno shvatanje je prihvaćeno i u sudskoj praksi.
Nasuprot tome, naša sudska praksa nema izgrađen jedinstven pravni stav o pravu na naplatu ugovorne kazne u slučaju neispunjenja ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora.
S obzirom na spornost koju u sudskoj praksi izaziva postojeća zakonska neuređenost ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora, mišljenja sam da se to pitanje mora posebno urediti. Na taj način bi se otklonile sve prisutne nedoumice u ostvarenju ovog subjektivnog prava, ali, što je mnogo važnije, i otklonili razlozi za vođenje sudskih sporova i stvorila pravna sigurnost i zakonska izvesnost u pogledu ostvarenja prava na naplatu ugovorne kazne zbog neispunjenja nakon raskida ugovora.

Ključne reči: ugovorna kazna, zadocnjenje u ispunjenju ugovorne obaveze nakon raskida osnovnog ugovora, naplata ugovorne kazne zbog neispunjenja i u slučaju prethodnog raskida osnovnog ugovora.

Rok za žalbu Upravnom sudu kada skupština opštine propusti da donese odluku o dodeli mandata sledećem kandidatu

UPRAVNO PRAVO

Rok za žalbu Upravnom sudu kada skupština opštine propusti da donese odluku o dodeli mandata sledećem kandidatu

Žalba Upravnom sudu se podnosi u roku od 48 časova od dana održavanja sednice na kojoj je skupština opštine propustila da donese odluku iz stava 1. člana 49. Zakona o lokalnim izborima, tj. da donese odluku o dodeli mandata sledećem kandidatu sa iste izborne liste, kome nije bio dodeljen mandat odbornika.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se