Category Archives for "2016"

Autorska prava

AUTORSKO PRAVO

Autorska prava

Autor ima isključivo pravo da njegovo ime, pseudonim ili znak budu naznačeni na svakom primerku dela, odnosno navedeni prilikom svakog javnog saopštavanja dela, izuzev ako je to, s obzirom na konkretni oblik javnog saopštavanja dela, tehnički nemoguće ili necelishodno, kao i pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete zbog povrede moralnih i imovinskih autorskih prava.

Presuda koja označava prekretnicu u slučajevima porodičnog nasilja – Presuda Veća u slučaju Opuz protiv Turske

EVROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

Presuda koja označava prekretnicu u slučajevima porodičnog nasilja

Presuda Veća u slučaju

Opuz protiv Turske1)

(Predstavka br. 33401/02)
9. jun 2009.

1. Osnovne činjenice
Podnositeljka predstavke Nahide Opuz turska je državljanka koja je rođena 1972. godine i živi u Turskoj. Gđa Opuz je 1990. godine počela da živi sa H. O. inače sinom supruga svoje majke. Gđa Opuz i H. O. venčali su se u novembru 1995. godine i izrodili su troje dece – 1993, 1994. i 1996. Od samog početka svoje veze imali su ozbiljne svađe a sada su razvedeni.

Vođenje poslova komanditnog društva, zastupanje društva i prava i odgovornost komanditora

UDK: 347.72(497.11)

VOĐENJE POSLOVA KOMANDITNOG DRUŠTVA, ZASTUPANJE DRUŠTVA I PRAVA I ODGOVORNOST KOMANDITORA
Dr Milovan Milić, dipl. pravnik.

Rezime: Komanditno društvo je privredno društvo čiji je pravni položaj, a naročito osnivanje, upravljanje, statusne promene, promena njegove pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za njegov pravni položaj, uređen Zakonom o privrednim društvima.
Pravni položaj komanditnog društva, a naročito napred navedena pitanja, kao i druga pitanja od značaja za pravni položaj komanditnog društva, uređena su, kao i za svako privredno društvo, u osnovnim odredbama Zakona o privrednim društvima, koji uređuje pravnu formu komanditnog društva i u drugim odredbama ovog zakona.
Polazeći od osnovnih odredaba Zakona o privrednim društvima, treba reći da ovaj zakon, za razliku od zastupanja privrednih društava i odgovornosti za obaveze, ne uređuje vođenje poslova u privrednim društvima, uključujući i komanditno društvo.
Uređujući odgovornost za obaveze, u osnovnim odredbama uređena je odgovornost članova privrednih društava, uključujući i odgovornost članova komanditnog društva i probijanje pravne ličnosti u kome je, između ostalog, propisana samo odgovornost komanditora, a ne i komplementara.
Treba reći da privredno društvo, uključujući i komanditno društvo, ima zakonske zastupnike koji mogu biti fizička i pravna lica, a može imati i ostale zastupnike, punomoćnike po zaposlenju i izdavati prokuru kao poslovno punomoćje.
Osim toga kod zastupnika, punomoćnika po zaposlenju i prokurista postoji i odgovornost i ograničenja u zastupanju komanditnog društva, kao i obaveza potpisivanja dokumenata komanditnog društva.
Polazeći od odredaba Zakona o privrednim društvima, koje uređuju pravnu formu komanditnog društva, treba reći da su u ovim odredbama prvo uređeni vođenje poslova, zastupanje društva i prava komanditora, a potom i odgovornost komanditora.
U okviru vođenja poslova i zastupanja komanditnog društva uređeno je, između ostalog, da komplementari vode poslove društva i zastupaju društva i da komanditori ne mogu voditi poslove i zastupati komanditno društvo.
Pored toga, u okviru prava komanditora, između ostalog, propisano je komanditorovo pravo nadzora i u čemu se ono sastoji, kao i pravo na isplatu dobiti, uređujući način i rokove isplate dobiti komanditora.
Kad je u pitanju odgovornost komanditora, u odredbama Zakona o privrednim društvima, koje uređuju pravnu formu komanditnog društva, treba reći da ova odgovornost obuhvata odgovornost komanditora, slučajeve odgovornosti komanditora kao komplementara i odgovornost novog komanditora.

Ključne reči: vođenje poslova, zastupanje društva, prava i obaveze članova komanditnog društva.

Smanjenje zaposlenih u organu državne uprave

RADNO PRAVO

Smanjenje zaposlenih u organu državne uprave

Ako je u državnom organu došlo do smanjenja zaposlenih lica, usled promene u organizaciji i metodu rada, odnosno usled smanjenja obima i ukidanja poslova, zaposleni i postavljena lica raspoređuju se na radna mesta u istom ili drugom državnom organu koja odgovaraju njihovoj stručnoj spremi, a ako se ne mogu rasporediti donosi se rešenje kojim se utvrđuje da je zaposleni, odnosno postavljeno lice, ostalo neraspoređeno.

Opšta zabrana diskriminacije

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Opšta zabrana diskriminacije

Prema praksi Ustavnog suda i Evropskog suda, neki akt ili propis je diskriminirajući ako pravi razliku između pojedinaca ili grupa koje se nalaze u sličnoj situaciji, te ako u tom razlikovanju izostane objektivno i razumno opravdanje, odnosno ako nije bilo razumnog odnosa proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i ciljeva čijem ostvarenju se teži. Međutim, prema praksi Evropskog suda, državni organi imaju određenu slobodu procjene kada odlučuju da li i u kojoj mjeri razlike u inače sličnim situacijama opravdavaju različit tretman prema zakonu. Obim te slobode procjene varira u zavisnosti od okolnosti samog predmeta i pozadine tog predmeta.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se