UPRAVNO PRAVO
Pravo na pristup sudu
Pravo na pristup sudu, kao segment prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava RS, podrazumeva i to da nadležni upravni organ omogući licu o čijem pravu raspravlja da iznese sve činjenice i dokaze na kojima zasniva zahtev, pri čemu organ ne sme dozvoliti da neznanje i neukost tog lica bude na štetu prava koje mu po zakonu pripada.
PREKRŠAJNO PRAVO
Rok za žalbu protiv presude prekršajnog suda
Žalba protiv presude prekršajnog suda podnosi se u roku od osam dana od dana dostavljanja presude, a rok za žalbu teče od dana kada je okrivljenom dostavljen prepis presude, a ako okrivljeni ima branioca od dana kada je njemu dostavljen prepis presude.
UPRAVNO PRAVO
Nenadležnost suda za rešavanje spora o davanju stana na korišćenje
Spor nastao povodom akta o stavljanju van snage akta raspolaganja kojim se zaposlenom licu dodeljuje stan na korišćenje predstavlja spor iz radnog odnosa, zbog čega se zaštita prava u ovom sporu ostvaruje pred nadležnim osnovnim sudom u parničnom postupku, a ne pred Upravnim sudom.
PREKRŠAJNO PRAVO
Upravljanje vozilom sa vozačkom dozvolom kojoj je istekao rok
Posedovanje vozačke dozvole kojoj je u vreme upravljanja vozilom istekao rok važnosti je činjenica od odlučnog značaja za pravnu ocenu prekršaja predviđenog Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima.
NASLEDNO PRAVO
Pokretanje postupka za raspravljanje zaostavštine umrlog lica
Postupak za raspravljanje zaostavštine pokreće po službenoj dužnosti sud čim sazna da je neko lice umrlo ili da je proglašeno za umrlo.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o rehabilitaciji
Kada je propušten zakonski rok za podnošenje zahteva za rehabilitaciju, već je isti podnet posle proteka tog roka uz predlog za vraćanje u pređašnje stanje, prvostepeni sud je pravilno takav zahtev odbacio ne razmatrajući predlog za vraćanje u pređašnje stanje jer osnova za to nije bilo pošto postupak nije ni počeo da teče.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o izvršenju krivičnih sankcija
Da bi se mogla doneti na Zakonu zasnovana odluka u pogledu molbe osuđenog za odlaganje početka izdržavanja kazne zatvora zbog zdravstvenih razloga neophodno je na nesumnjiv način utvrditi da li se kod okrivljenog radi o akutnoj ili hroničnoj bolesti.
UDK: 340.134:347.952(497.11)
35.078.3:347.952-051
PRIMENA NAČELA FORMALNOG LEGALITETA NA RAD JAVNIH IZVRŠITELJA
Prof. dr Nebojša Šarkić, Pravni fakultet Univerziteta Union u Beogradu.
Rezime: Načelo formalnog legaliteta podrazumeva nemogućnost da se u izvršnom postupku na bilo koji način preispituje, menja ili prilagođava izvršna isprava – sudska odluka, doneta u parničnom ili nekom drugom postupku. Ono što se podrazumeva, ali ipak želimo da naglasimo, ovo načelo sada dobija izuzetnu snagu i važnost jer se ono primenjuje i ostvaruje i preko javnih izvršitelja. Ovo načelo ima čak i intenzivniji značaj kada se radi o primeni istog na rad javnog izvršitelja, nego na rad sudova, zbog specifičnog položaja javnih izvršitelja kao privatne pravosudne profesije.
Kada se u pravu uvode neki novi pravni instituti, ili nekoj već postojećoj instituciji daju nova ovlašćenja, moramo biti izuzetno oprezni i pažljivo pratiti rad te institucije ili primenu tog novog instituta.
Javni izvršitelji kao nova pravosudna profesija koja zapravo ima dominantnu ulogu u postupku sprovođenja izvršenja, moraju biti pod izuzetnim nadzorom stručne javnosti, ali i same javnoizvršiteljske profesije, odnosno Komore. Mora se striktno voditi računa o primeni načela formalnog legaliteta kao jednog od temeljnih načela izvršnog prava. Ni sud pa ni javni izvršitelj ne sme odstupiti od izvršne isprave jer bi se na taj način dovelo u pitanje postojanje pravnosnažne i izvršne odluke a samim tim bi se dovela u pitanje i načela pravne sigurnosti, zakonitosti i nadasve načelo ustavnosti.
Ključne reči: Zakon o izvršenju i obezbeđenju, sud, javni izvršitelj.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
U krivičnom postupku protiv okrivljene zbog krivičnog dela oduzimanja maloletnog lica dužno je da postupa veće, u kojem je predsednik veća stekao posebno znanje iz oblasti prava deteta, pa ukoliko to nije slučaj prvostepeni sud je nepropisno sastavljen.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Utvrđivanje zrelosti maloletnika
Kada je prvostepeni sud radi utvrđivanja stepena zrelosti maloletnog sada punoletnog S. J. u vreme izvršenja krivičnog dela, kao i u vreme vođenja krivičnog postupka i utvrđivanja njegove sposobnosti da shvati značaj svog dela i upravlja postupcima i da prati tok glavnog pretresa, obavio veštačenje od strane komisije veštaka koju su sačinjavali specijalista neuropsihijatrije i klinički psiholog – specijalista medicinske psihologije koji su se nedvosmisleno izjasnili o ponašanju maloletnog sada punoletnog izvršioca krivičnog dela tokom tog intervjua, nije potrebno da se odredi novo veštačenje od strane veštaka koji su usko specijalizovani u oblasti dečje psihijatrije i psihijatrije adolescenata na okolnost mogućih konfabulacija.