Tag Archives for " veštačenje "

Politrauma tela i multiple povrede u parničnom postupku

UDK: 340.66:656.1
347.948:656.1
347.513:656.1

POLITRAUMA TELA I MULTIPLE POVREDE U PARNIČNOM POSTUPKU
Prim. dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak.

Rezime: Sve veća stopa traumatizma, posebno politrauma, vodeći su problemi savremenog zdravstva. Temperament i ambicioznost čoveka često prelaze realne mogućnosti njegovog biološkog sastava.
Povećanje broja saobraćajnih nezgoda danas predstavlja najvažniji uzrok nasilnog oštećenja zdravlja, što nameće potrebu zajedničkog multidisciplinarnog, tj. saobraćajno-tehničkog i sudskomedicinskog veštačenja. Smatra se da se svakih 15 sekundi negde u svetu dogodi jedna saobraćajna nezgoda.
Međunarodno udruženje za saobraćajnu medicinu objavilo je da je tokom poslednja dva veka u saobraćaju povređeno oko 350 miliona stanovnika, a oko šest miliona je poginulo. Povrede u saobraćaju bile su deseti vodeći uzrok smrti, odgovoran za 2,2% svih smrti i blizu 3% svih invaliditeta u svetu. Radi bolje ilustracije, ratne ozlede, kao uzrok smrtnosti, nalaze se na 21. mestu. Do visoke smrtnosti stradalih u saobraćaju dolazi pretežno zbog multiplih kranio-cerebralnih povreda i politrauma.
Smatra se da su povrede u saobraćaju uzrok u oko 80%, a povrede na radu u oko 6% u ukupnom broju politrauma. Preostalih 14% politrauma uzrokuju svi drugi etiološki činioci. Smrtnost je kao posledica politraume visoka i kreće se 30–70%.
Ključne reči: saobraćajna trauma, multiple povrede, posledice i komplikacije, nematerijalna šteta, veštačenje.

Povrede u saobraćajnim nezgodama – uloga veštaka medicinske i saobraćajne struke

UDK: 340.66:617.53-001

POVREDE U SAOBRAĆAJNIM NEZGODAMA – ULOGA VEŠTAKA MEDICINSKE I SAOBRAĆAJNE STRUKE
Gavrilo Šćepanović, primarijus, ortoped-hirurg, sudski veštak.
Pavle Galić, docent dr sci, saob. ing, sudski veštak.

Rezime: Veštačenje saobraćajnih nezgoda ponekad zahteva kombinovano veštačenje veštaka medicinske i saobraćajne struke. Prilikom naleta motornog vozila na pešake ili dvotočkaše i pri sudaru ili sletanju motornog vozila, telo pešaka i lica u vozilu čine za veštačenje nedeljivu celinu sa vozilom. Pri tome, motorno vozilo i telo pešaka, odnosno putnika u vozilu deluju jedno na drugo, rezultat čega su povrede pešaka i lica u vozilu, te oštećenja na vozilu.
Veštaci saobraćajne i medicinske struke, na osnovu poznavanja dinamike nastanka raznih tipova saobraćajnih nezgoda, utvrđuju način nastanka povrede stradalih i oštećenja vozila. Osim toga utvrđuju se i povrede stradalih nastale u kontaktu sa pojedinim delovima vozila, pri čemu su kao posledica kontakta nastala oštećenja na vozilu.
Potrebno je najpre utvrditi saobraćajno-tehničku situaciju, odnosno način kretanja vozila pre nezgode, u momentu sudara ili naleta, te utvrditi oštećenja na vozilu i sve ostalo relevantno za interpretaciju dinamike saobraćajne nezgode.
Kombinovanim medicinskim i saobraćajnim veštačenjem, prema raspoloživim materijalnim dokazima, postoji mogućnost da se odgovori na više pitanja značajnih za sud, na osnovu kojih se zasniva presuda:
– Pri sudaru vozila sa pešakom moguće je definisati položaj pešaka u odnosu na vozilo, brzinu vozila pri sudaru, brzinu i način kretanja pešaka prilikom sudara.
– Za povređene osobe u vozilu da se odredi njihova pozicija unutar vozila, pogotovo u slučaju kada je sporno ko je upravljao vozilom.
– Pri sudaru vozila sa motociklistom ili biciklistom da se definiše međusobni položaj i način kretanja učesnika nezgode.
– Da se definiše uzročno-posledična veza nastalih povreda i same nezgode, što se posebno ističe u parničnom postupku, pri čemu se postavlja pitanje značaja vezivanja putnika u vozilu sigurnosnim pojasevima i nošenje zaštitne kacige motociklista.
U toku veštačenja treba prikupiti čitav niz podataka. Saobraćajni veštak treba da definiše pravac, smer i intenzitet sila kojima su izloženi učesnici nezgoda pri sudaru, na osnovu raspoloživih materijalnih dokaza iz zapisnika o izvršenom uviđaju, skice lica mesta, policijskog zapisnika, tipova vozila, njihove mase, visine štete, fotografija vozila i sl. Medicinski veštak na osnovu medicinske dokumentacije može utvrditi povrede konstatovane pregledom nakon saobraćajne nezgode, pri čemu treba voditi računa o tome da su prvi podaci o tegobama i povredama ujedno i najpouzdaniji.

Ključne reči: saobraćajni udesi, posledice povreda, nematerijalna šteta, veštačenje.

Veštačenje

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Veštačenje

Da bi prvostepeni sud prihvatio predlog da se obavi neuropsihijatrijsko veštačenje okrivljenog na okolnosti postojanja njegove zavisnosti od opojnih droga u cilju provere uračunljivosti u momentu izvršenja krivičnog dela, neophodno je da postoji sumnja u uračunljivost okrivljenog što on nije isticao tokom iznošenja svoje odbrane.

Veštačenje u krivičnom i prekršajnom postupku i naknada štete

OBLIGACIONO PRAVO

Veštačenje u krivičnom i prekršajnom postupku i naknada štete

Kada je na vozilu tužioca nastala materijalna šteta u saobraćajnoj nezgodi, a u krivičnom postupku veštačenjem od strane veštaka saobraćajne struke je utvrđeno da u saobraćajnoj nezgodi nema tužiočevog doprinosa, pa je neosnovano isticanje tuženika – osiguravajuće organizacije da je u prekršajnom postupku koji se vodio protiv tuženika veštačenjem utvrđeno da ima tužiočevog doprinosa nastanku materijalne štete.

Dokazivanje i veštačenje mobinga

UDK: 347.94:343.62-057.16(497.11)

DOKAZIVANJE I VEŠTAČENJE MOBINGA
Olga Vučković Kićanović, Fides – konsalting za radno pravo i ljudske resurse.

Rezime: Deklarativno utvrđivanje mobinga osnov je za ostvarenje svih konstitutivnih tužbenih zahteva iz člana 30. ZSZR: zabrane daljeg vršenja mobinga, otklanjanja posledica zlostavljanja, naknade štete i objave presude. Mobing prvo treba razdvojiti od kršenja drugih radnih i socijalnih prava, zbog čega je neophodno poznavati set zakona koji uređuju rad, ali i interna akta i poslovnu politiku poslodavca. Dalje, treba prepoznati eventualnu zloupotrebu prava na zaštitu od mobinga iz lukrativnih razloga, u čemu je ključna psihološka procena doživljenog mobinga. Odstupanje od klasičnog dokaznog postupka prebacivanjem tereta dokazivanja sa tužioca na tuženoga usporava rad sudova i stvara neujednačenu praksu i pravnu nesigurnost. Veštačenje mobinga vrši veštak medicine rada u timu sa psihologom, psihijatrom i drugim medicinskim profilima, u zavisnosti od tražene informacije. Za kvantifikaciju mobinga sve češće se koristi mobingometrija, kojom se utvrđuje stepen oštećenja zdravlja na osnovu stepena intenziteta i trajanja mobinga („količina mobinga – QM“). U procesuiranju i utvrđivanju mobinga i njegovih posledica neophodan je multidisciplinarni pristup, uz sagledavanje pravnog, psihološkog i socijalnog aspekta ove kompleksne pojave.

Ključne reči: mobing, mobirajuća ponašanja, veštačenje, mobingometrija, posledice mobinga.

Trzajne povrede vrata – veštačenje u krivičnom i parničnom postupku

UDK: 340.66:617.53-001
347.513:656.1

TRZAJNE POVREDE VRATA – VEŠTAČENJE U KRIVIČNOM  I PARNIČNOM POSTUPKU
Primarijus dr Gavrilo Šćepanović, sudski veštak, Beograd.

Rezime: Usled razvoja industrije i saobraćaja povećava se incidencija trzajne povrede vrata čije posledice mogu imati reperkusije na životnu aktivnost, kao i na obavljanje bilo koje delatnosti, iz čega proizlazi i njen epidemiološki, stručni, sudskomedicinski, ekonomski, a naročito preventivni značaj.
Sa razvojem saobraćaja ove povrede su postale učestalije i danas predstavljaju značajan pravno-medicinski problem. Trzajna povreda vratne kičme kod nas predstavlja najčešću povredu koju zadobijaju učesnici saobraćajnih nezgoda.
Veštačenje ove povrede zahteva dobro poznavanje biomehanike, patofiziologije, patoanatomije i lečenja ove povrede. Ta multidisciplinarna znanja u oblasti sudskomedicinskog veštačenja mogu se steći stalnim praćenjem ovih oblasti koje intenzivno prate, objašnjavaju, uvode nove metode lečenja i daju realniju procenu stvarnih posledica povrede.
Utvrđivanjem zdravstvenih posledica nakon trzajne povrede vratne kičme, procenjuju se njihove reperkusije na funkcionalnost i sposobnost organizma za obavljanje uobičajenih životnih aktivnosti i naviknutih radnji i kvantifikuje se njihovo umanjenje u odnosu na procenjenu prethodnu životnu aktivnost oštećenog, što podrazumeva životnu aktivnost pre predmetnog događaja. Delta V podrazumeva promenu brzine, tj. razliku u brzini kretanja vozila pre i nakon sudara. QTF protokol primarno, u četiri stepena klasifikuje težinu trzajne povrede vrata.

Ključne reči: saobraćajni udesi, trzajna povreda vrata, posledice povreda, nematerijalna šteta, QTF protokol, veštačenje.

Razlike u nalazu veštaka

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Razlike u nalazu veštaka

Kada iz oba nalaza i mišljenja sudskih veštaka proizlazi da sposobnosti okrivljenog in tempore criminis da shvati značaj svoga dela kao i mogućnost da upravlja svojim postupcima nisu bile smanjene i da se okrivljeni nije nalazio u stanju jake razdraženosti a što bi bilo od značaja za pravnu kvalifikaciju krivičnog dela, razlika koja evidentno postoji nije od značaja.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se