Category Archives for "Krivično pravo"

Produženje pritvora

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Produženje pritvora

Količinu opojne droge heroin, broj pakovanja u koja je ista bila upakovana, količinu aktivnih razblaživača koji su kod optuženog pronađeni treba ceniti prilikom odlučivanja o produženju pritvora u međusobnoj vezi sa činjenicama koje se odnose na njegovu raniju osuđivanost, a posebno za istovrsna krivična dela, podacima o njegovim prihodima i imovini i u vezi sa okolnostima koje se odnose na postojanje simptoma i znakova bolesti zavisnosti od psihoaktivnih supstanci.

Krivičnopravni sistem odmeravanja kazni u bosanskohercegovačkom krivičnom zakonodavstvu (I deo)

UDK: 343.234/.235(497.6)
343.2.01

KRIVIČNOPRAVNI SISTEM ODMJERAVANJA KAZNI U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU
(I deo)
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerzi-teta u Travniku.

Rezime: Ovaj članak razmatra sistem relativnog određivanja ili propisivanja kazni koji je prihvaćen u krivičnom zakonodavstvu BiH, koji ima dvojako značenje. To znači da sve kazne u određenim krivičnim okvirima imaju svoju najmanju i najveću mjeru, donju i gornju granicu, ispod koje i iznad koje te kazne ne mogu biti izricane. Te granice predstavljaju opšti minimum i opšti maksimum određene vrste kazne i označavaju tzv. opšti krivični okvir te vrste kazne.
Metod relativnog određivanja kazni znači da pored opštih krivičnih okvira postoje i tzv. posebni krivični okviri za svako pojedino krivično djelo koje je određeno u posebnom dijelu krivičnog zakona.
Metod alternacije znači da je zakonodavac za neko krivično djelo odredio sankciju na način da je predvidio kaznu zatvora i novčanu kaznu s tim da se može izreći samo jedna od tih kazni.
Metod kumulacije znači da je zakonodavac za neko krivično djelo odredio sankciju na način da je predvidio novčanu kaznu i kaznu zatvora s tim da se počiniocu imaju izreći obje te kazne.
Kad se radi o kazni zatvora kao glavnoj krivičnoj sankciji u pravilu se pri njenom određivanju koristi manji broj tipiziranih krivičih okvira sa jednim brojem standardnih posebnih minimuma odnosno standardiziranih posebnih maksimuma. U tom smislu standardni posebni minimumi kazne zatvora su: tri mjeseca, šest mjeseci, jedna godina, dvije godine, tri godine, pet godina i deset godina.
Standardni posebni maksimumi su: šest mjeseci, jedna godina, tri godine, pet godina, osam godina, deset godina, dvanaest godina, petnaest godina, dvadeset godina i dugotrajne vremene kazne. Ovo stoga što se smatra da manji broj tipiziranih krivičnih okvira više odgovara principu individualizacije kazne i pravilnijem upoređivanju pojedinih krivičnih djela prema njihovoj težini s obzirom na stepen njihove štetnosti.
Ključne riječi: sistem određivanja kazni, KZ BiH, Entitetski KZ, KZBD, krivična sankcija – kazna, odmjeravanje kazne.

Falsifikovanje isprave

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Falsifikovanje isprave

“Naručivanje“ lažne isprave ne predstavlja stvaranje uslova za izvršenje dela, odnosno nekažnjivu pripremnu radnju, već preduzimanje delatnosti koja neposredno vodi nabavljanju lažne isprave i neposredno izražava volju za nabavljanje lažne isprave i koja, kao sastavni deo radnje nabavljanja javne lažne isprave, alternativno propisane kao radnje izvršenja krivičnog dela iz člana 355. stav 2. u vezi sa stavom 1. KZ, čini elemenat bića navedenog krivičnog dela.

Krivično delo razbojništvo iz člana 206. KZ u sudskoj praksi

UKD: 340.143:343.712.1(497.11)

KRIVIČNO DELO RAZBOJNIŠTVO IZ ČLANA 206. KZ U SUDSKOJ PRAKSI
Dragan U. Kalaba, zamenik višeg javnog tužioca u Čačku.

Rezime: Krivično delo razbojništvo iz člana 206. KZ kao imovinsko krivično delo, u sudskoj proceduri je zastupljeno u znatnoj meri, gotovo odmah iza krivičnog dela krađe iz člana 203. kao i krivičnog dela teške krađe iz člana 204. KZ i krivičnog dela prevare iz člana 208. KZ. Pomenuto krivično delo predstavlja u svojoj suštini oduzimanje tuđe stvari upotrebom sile ili pretnje, a u nameri da se pribavi sebi ili drugom protivpravna imovinska korist. Nužno je ukazati na osnovne elemente navedenog krivičnog dela, a to znači teorijsko razmatranje u najmanjoj meri, a prvenstveni značaj ovog rada je u prikazu brojnih karakterističnih sudskih odluka, kao verna slika mnogobrojnih isprepletenih životnih situacija.

Ključne reči: krivično delo, sila, pretnja, imovinska korist, odnos sa brojnim drugim krivičnim delima.

Neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti

KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO

Neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti

Budući da je krivično delo neosnovano dobijanje i korišćenje kredita i druge pogodnosti, krivično delo sa tzv. blanketnom dispozicijom, jer su uslovi pod kojima se daju krediti, subvencije ili druge pogodnosti propisani, odnosno određeni posebnim propisima, to je u svakom konkretnom slučaju neophodno u opisu radnje izvršenja krivičnog dela opisati i koje uslove izvršilac nije ispunjavao i kojim propisom su ti uslovi određeni.

Primena opštih odredaba Zakonika o krivičnom postupku u žalbenom postupku prema mal. sada punoletnom izvršiocu krivičnog dela

KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI

Primena opštih odredaba Zakonika o krivičnom postupku u žalbenom postupku prema mal. sada punoletnom izvršiocu krivičnog dela

Viši javni tužilac je dužan da u predlogu za izricanje odgovarajuće vaspitne mere prema maloletnom izvršiocu krivičnog dela stavi sve predloge za izvođenje pojedinih dokaza na sednici veća ili glavnom pretresu koji su mu u tom momentu poznati i na osnovu kojih potkrepljuje navode svog optužnog akta prema maloletniku, a ne da u fazi žalbenog postupka nezadovoljan odlukom prvostepenog suda predlaže neposredno saslušanje pojedinih svedoka koji su mu ranije bili poznati a da pri tome ne navodi zašto taj predlog ranije nije izneo, jer je odredbama Zakonika o krivičnom postupku izričito propisano kada se i pod kojim uslovima mogu u žalbi iznositi činjenice i predlagati novi dokazi.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se