UDK: 343.272
NOVELA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE PROISTEKLE IZ KRIVIČNOG DELA
Prof. dr Milan Milošević, Fakultet za poslovne studije i pravo, Beograd.
Rezime: Institut oduzimanja imovine stečene krivičnim delom smatra se efikasnim sredstvom na planu sprečavanja infiltracije nezakonitih prihoda u legalnu ekonomiju i prevencije organizovanog kriminaliteta i korupcije, a zasnovan je na moralnom principu da niko ne može zadržati korist stečenu kriminalom. Zakonodavac Republike Srbije je tokom aprila 2013. godine doneo novi Zakon o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. U međuvremenu su uočeni određeni problemi u praktičnoj primeni tog zakonskog akta, a iskristalisala se i potreba unapređivanja nekih konkretnih sadržaja, zbog čega je već u novembru 2016. godine donet Zakon o izmenama i dopunama Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela. Polazeći od toga, predmet analize u ovom radu biće prevashodno inovirana rešenja zakonodavca u pogledu materijalnih uslova, postupka i organa nadležnih za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom proisteklom iz krivičnog dela.
Ključne reči: imovina stečena krivičnim delom, privremeno i trajno oduzimanje, Jedinica, Direkcija, finansijska istraga, međunarodna saradnja.
PROCESNO PRAVO
Ponavljanje postupka
Povreda prava na suđenje u razumnom roku nije razlog za ponavljanje pravosnažno okončanog parničnog postupka.
RADNO PRAVO
Otkaz ugovora o radu zbog učinjene povrede radne obaveze
U situaciji kada nema krivice na strani zaposlenih zbog odbijanja da izvrše radni nalog i obave poverene poslove, nisu ispunjeni uslovi za otkaz ugovora o radu iz člana 179. stav 1. tačka 2. Zakona o radu, zbog učinjene povrede radne obaveze.
RADNO PRAVO
Usmena izjava o otkazu ugovora o radu
Izjava volje zaposlenog kojim otkazuje ugovor o radu valjana je ako je sačinjena u pisanom obliku, ako je izričita, jasna, nedvosmislena i ne zahteva tumačenje, dok usmena izjava o otkazu ugovora o radu ne proizvodi pravno dejstvo.
RADNO PRAVO
Teret dokazivanja da nije bilo zlostavljanja na radu
Kada tužilac podnese tužbu radi utvrđenja postojanja zlostavljanja na radu, dovoljno je da učini verovatnim da je izvršeno zlostavljanje na radu, a dalji teret dokazivanja da nije bilo ponašanja koja predstavljaju zlostavljanje na radu je na tuženom kao poslodavcu.
RADNO PRAVO
Zlostavljanje na radu
Da bi bilo izvršeno zlostavljanje na radu dovoljno je da izvršene radnje koje se ponavljaju predstavljaju povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i da izazivaju strah ili stvaraju neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršavaju uslove rada ili dovode do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos ili otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor, ali nije potrebno da poslodavac obavezno ima nameru da to učini.
RADNO PRAVO
Pravo zaposlenih na uvećanu zaradu po osnovu smenskog rada
Zaposleni ima pravo na uvećanu zaradu najmanje 26% od osnovne zarade za rad u smenama ako taj rad nije vrednovan prilikom utvrđivanja osnovne zarade i pravo na uvećanje od još 26% od osnovne zarade za smenski rad noću (treća smena od 22 do šest časova).
RADNO PRAVO
Pravo zaposlenog na učešće u dobiti
Pravo zaposlenog na učešće u dobiti ostvarenoj u poslovnoj godini predviđeno je kao mogućnost, a ne kao obaveza poslodavca, a pravo na isplatu po osnovu učešća u dobiti utvrđuje poslodavac ugovorom o radu ili odlukom.
RADNO PRAVO
Pretpostavka o zasnivanju radnog odnosa
Za nastupanje pretpostavke o zasnivanju radnog odnosa iz člana 32. stav 2. Zakona o radu potrebno je da stupanje na rad ima elemente radnog odnosa koji se regulišu ugovorom o radu, a posebno one elemente koji se odnose na vrstu i obim poslova koje zaposleni treba da obavlja, mesto rada, radno vreme, novčani iznos osnovne zarade i druge elemente potrebne za utvrđenje radnog učinka i naknadu zarade i drugih primanja kod zaposlenog.
OBLIGACIONO PRAVO
Zastarelost potraživanja naknade prouzrokovane štete
Potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za tri godine od dana kada je oštećeni doznao za štetu i za lice koje je štetu učinilo, odnosno u roku od pet godina od dana kad je šteta nastala.