RADNO PRAVO
Predmet sudske zaštite u radnom sporu zaposlenih u organima uprave
Predmet sudske zaštite u radnom sporu zaposlenih u organima uprave, predstavlja konačno rešenje nadležnog organa, doneto u drugom stepenu, povodom prigovora zaposlenog.
RADNO PRAVO
Poništaj rešenja o otkazu ugovora o radu i reintegracija zaposlenog
U slučaju reintegracije zaposlenog kao posledice poništaja rešenja o otkazu ugovora o radu, sudovi nisu nadležni da raspoređuju zaposlenog na konkretno radno mesto.
RADNO PRAVO
Naknada nematerijalne štete zbog zlostavljanja na radu
Naknada nematerijalne štete zbog zlostavljanja na radu zastareva u roku od tri godine od dana saznanja za štetu i učinioca, odnosno u objektivnom roku od pet godina od prouzrokovanja štete.
RADNO PRAVO
Teret dokazivanja da nije bilo zlostavljanja na radu
Ako je u toku postupka tužilac učinio verovatnim da je izvršeno zlostavljanje iz člana 6. Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu, teret dokazivanja da nije bilo ponašanja koje predstavlja zlostavljanje je na poslodavcu.
RADNO PRAVO
Bitna karakteristika zlostavljanja na radu
Bitna karakteristika zlostavljanja na radu je, između ostalog, ponavljanje radnji koje čine zlostavljanje, pri čemu se povremene razlike u mišljenjima, problemi i konflikti u vezi sa obavljanjem poslova i radnih zadataka ne mogu smatrati zlostavljanjem, osim ako imaju za cilj da povrede ili namerno uvrede zaposlenog.
RADNO PRAVO
Kriterijumi za proglašenje zaposlenog tehnološkim viškom
Zdravstvena i radna sposobnost ne može biti kriterijum za proglašenje zaposlenog tehnološkim viškom.
RADNO PRAVO
Premeštaj zaposlenog u drugo mesto rada
Zaposleni može biti premešten u drugo mesto rada ako je udaljenost od mesta u kome zaposleni radi do mesta na koje se premešta na rad manja od 50 km, ako je organizovan redovan prevoz koji omogućava blagovremeni dolazak na rad i povratak sa rada i ako je obezbeđena naknada troškova prevoza u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju.
UDK: 349.2:331.326(497.11)
342.731
ZAKON O DRŽAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA U REPUBLICI SRBIJI
Mr Vesna Bilbija, Upravni sud Republike Srbije.
Rezime: U Republici Srbiji na snazi je Zakon o državnim i drugim praznicima iz 2001. godine, koji je do sada menjan i dopunjavan dva puta, 2009. i 2011. godine. U istoriji svih civilizovanih naroda i država postoje određeni datumi kojima se slave i obeležavaju događaji ili ličnosti značajne za izgradnju i utemeljenje država, njihovu kulturu, istoriju i tradiciju, zbog čega državni praznici predstavljaju i stvar identiteta jedne države. Neretko je taj identitet, baš kao i simboli države (himna, grb i zastava), više vezan za vladajuću ideologiju, nego za istinsku tradiciju i istoriju. U proslavljanju i obeležavanju verskih praznika u Republici Srbiji u prethodnom periodu postojao je diskontinuitet, zbog čega, u pokušaju obnove običaja i traganja za verskim identitetom, možemo uočiti da ima i preterivanja.
U Republici Srbiji sada imamo 10 prazničnih neradnih dana, tačnije prema Zakonu o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji (“Službeni glasnik RS”, br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011) državni praznici su:
1) Nova godina, 1. i 2. januar
2) Sretenje – Dan državnosti Srbije, 15. i 16. februar
3) 22. april – Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu (obeležava se radno)
4) Praznik rada, 1. i 2. maj
5) Dan pobede, 9. maj (praznuje se radno)
6) 21. oktobar – Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu (obeležava se radno)
7) 11. novembar, Dan primirja u Prvom svetskom ratu
U Republici Srbiji praznuju se verski praznici:
8) 7. januar – prvi dan pravoslavnog Božića
9) Pravoslavni Uskrs – od Velikog petka do drugog dana Uskrsa
10) 27. januar – Sveti Sava – Dan duhovnosti (praznuje se radno)
11) 28. jun – Vidovdan (praznuje se radno)
Ključne reči: Zakon, državni praznik, verski praznik, radni dan, neradni dan.
UDK: 349.2(497.11)
347.94:343.62-057.16(497.11)
KAKO PREPOZNATI I PROCESUIRATI MOBING?
Olga Vučković Kićanović, samostalna savetnica u Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova.
Rezime: Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu još uvek ostavlja niz otvorenih pitanja u praksi, mada je u primeni već sedam godina. Najčešći problemi u procesuiranju proističu iz još uvek zamagljenog pojma bića mobinga. Da bi se određeno ponašanje moglo smatrati mobingom po ZSZR neophodno je da su ispunjena dva kumulativna uslova: ponavljanje i umišljaj. Predmet zaštite su lična dobra zaposlenog (dostojanstvo, integritet i zdravlje), radno okruženje koje mora biti u skladu sa zakonskim i etičkim pravilima i uslovi rada, koji se ne mogu pogoršavati selektivno i ciljano radi dovođenja zaposlenog u teži položaj, koji će ga naterati da raskine radni odnos, čime će poslodavca osloboditi obaveza pri otkazu. Pravilnik predviđa šest grupa ponašanja koje mogu ukazati na mobing, što ne treba shvatiti restriktivno kao numerus clausus, jer način mobiranja, kao i svakog zlostavljanja zavisi od destruktivne maštovitosti zlostavljača, koja se ne može predvideti. Pravilnik definiše i okolnosti koje ne predstavljaju mobing (aneks, povreda prava iz radnog odnosa, poštovanje radne discipline…), što je prenormirano, ali može koristiti neukoj stranci. Ipak treba imati u vidu da ono što nije predmet mobinga je u praksi najčešće jedan od dokaza, jer deluje intuitu personae, a ne iz legitimnih razloga, tj. zloupotrebljava se sa ciljem vršenja mobinga.
Ključne reči: zlostavljanje na radu, mobing, umišljaj, zloupotreba, konflikt, radna obaveza, radna disciplina, kontrola, kritika.
RADNO PRAVO
Ništavost akta o raspoređivanju zaposlenog i revizija
U radnom sporu za utvrđenje ništavosti pojedinačnog akta kojim je tužilac raspoređen na drugo radno mesto, revizija nije dozvoljena.