Category Archives for "Imovinsko pravo"

DA LI SE ZAJEDNIČKA SVOJINA MOŽE STEĆI PO OSNOVU UGOVORA

NEDOUMICE

UDK: 347.238(497.11)
DA LI SE ZAJEDNIČKA SVOJINA MOŽE STEĆI PO OSNOVU UGOVORA
* Predrag Trifunović, sudija Vrhovnog kasacionog suda u penziji.
Rezime: Autor kroz analizu sudske rakse, a naročito kroz prikaz dve sudske odluke razmatra se mogućnost (izuzetno) nastanka zajedničke svojine po osnovu ugovora, kao prelaz ka konstituisanju susvojine ili isključive svojine. Volja može biti dopunjena pravilima o priraštaju i ortakluku, gde su rad i doprinos ključni kriterijumi. Zalaže se za dopunu PZ-a i propisivanje mogućnosti njenog ugovornog nastanka. To nije arhaično rešenje. Uporedno pravo ga poznaje (Nemačka, Švajcarska). Doprinosi i razrešenju odnosa iz prošlosti.
Ključne reči: zajednička svojina, ugovor, priraštaj, ortakluk, sudska praksa, rad, doprinos, osnivački ulog.

PROBLEMI REGISTRACIJE NEPOKRETNOSTI U SRBIJI I PRAVCI ZA NJIHOVO REŠAVANJE

TEMA BROJA

IMOVINSKO PRAVO

UDK: 347.235(497.11)
COBISS.SR-ID 141310729

PROBLEMI REGISTRACIJE NEPOKRETNOSTI U SRBIJI I PRAVCI ZA NJIHOVO REŠAVANJE
* Dr Miloš Živković, redovni profesor Pravnog fakulteta u Beogradu.

Rezime: Dosadašnji rad na reformi registra nepokretnosti rezultirao je znatnim poboljšanjem ažurnosti podataka za veliki broj nepokretnosti, ali se srpski registar nepokretnosti ponovo nalazi na prekretnici. Najznačajniji problemi u radu katastra nepokretnosti danas su zaostali predmeti i nelegalna gradnja. Krajnji cilj nove etape reforme je postizanje potpune ažurnosti katastra nepokretnosti u realnom vremenu i stvaranje novog, jasnog i znatno jednostavnijeg pravnog okvira za privatnopravni režim nepokretnosti (usvajanje stvarnopravnog zakonika). Nelegalna gradnja dovodi do postojanja „nevidljivih“ nepokretnosti, a postojanje „zaostalih“ predmeta dovodi do neažurnosti podataka o nepokretnostima koje su, kao takve registrovane. Razume se, postoje i drugi problemi u radu katastra nepokretnosti, ali ova dva su najznačajnija jer su sistemske prirode. Prvi problem bi trebalo rešiti reformom postupka ozakonjenja (legalizacije) i uvođenjem nekog modela masovne legalizacije. Drugi problem se svodi na nespremnost i nesposobnost katastra nepokretnosti da obavi onaj deo zadatka koji se odnosi na ono što RGZ naziva „utvrđivanjem prava“, a što se inače odnosi na odlučivanje o tome da li su ispunjeni materijalnopravni i formalni uslovi za sprovođenje upisa. Teorijski govoreći, ovaj problem moguće je rešiti na osnovu dva različita koncepta: jačanjem sopstvenih kapaciteta katastra nepokretnosti ili poveravanjem posla utvrđivanja prava u potpunosti obveznicima dostave (a moguća je i kombinacija ovih koncepata). Predlog sveobuhvatne reforme koji je tokom 2023. godine izradila ekspertska grupa NALED predviđa stvaranje tri koloseka za rešenje problema zaostalih predmeta. Prvi kolosek bi bio postupak pred komisijama koje bi se obrazovale za obavljanje tog posla, drugi kolosek bi bio vanparnični postupak koji bi se odvijao pred javnim beležnicima a treći izvršni postupak koji bi se odvijao pred javnim izvršiteljima. Rezultat rada na nekom od ovih koloseka bio bi utvrđivanje imaoca prava (ako su ispunjeni svi uslovi) ili verovatnog imaoca prava (ako nešto nedostaje), što bi se upisivalo u registar i naknadno vodilo konačnom sticanju prava, protekom zakonskog roka bez protivljenja trećih lica. Ako bi se ovaj model pokazao uspešnim u pogledu zaostalih predmeta, valjalo bi razmišljati o tome da on preraste u trajno rešenje i putokaz za dalje reforme registra nepokretnosti u Srbiji.
Ključne reči: Katastar nepokretnosti. Reforma katastra. Utvrđivanje prava na nepokretnostima.

SVOJINSKA OVLAŠĆENJA OPŠTINE NA STVARIMA U DRŽAVNOJ SVOJINI

OGLEDI

IMOVINSKO PRAVO

UDK: 352:330.52(497.16)
COBISS.SR-ID 114173961
SVOJINSKA OVLAŠĆENJA OPŠTINE NA STVARIMA U DRŽAVNOJ SVOJINI

* Nenad Đorđević, glavni administrator Opštine Herceg Novi.

Rezime: U Crnoj Gori kao oblik svojine postoji državna svojina, opština je ovlašćeni subjekt državne svojine sa utvrđenim obimom prava na tim dobrima. U Republici Srbiji tri oblika javne svojine među kojima i opštinska daju jasnu granicu subjekata svojine sa svim svojinskim ovlašćenjima koja subjektima pripadaju. U tom smislu, cijenimo da je opštinska svojina kao poseban oblik svojine dobro rješenje koje pruža subjektu svojine sva svojinska prava sa jedne strane, sa druge strane razgraničava državnu od opštinske svojine, daje pravnu sigurnost kako titularima prava svojine tako i trećim licima.
Optimalno rješenje za Crnu Goru u pogledu oblika javne svojine bi bilo, prema ocjeni autora ovog teksta, definisanje dva oblika javne svojine, državne i opštinske. Na taj način bi se definisalo, prije svega, koja dobra pripadaju državi, a koja opštini, kao takva bi se upisao u katastar nepokretnosti titular prava svojine kada je nepokretna imovina u pitanju, za pokretne stvari evidencija i registracija u skladu sa zakonom. Zatim bi se odredilo koji organi su nadležni u državi a koji u opštini za vršenje svojinskih ovlašćenja, dala bi se garancija titularima za samostalno vršenje ovlašćenja u pogledu imovine, ne bi bilo spora oko stvarne legitimacije u sudskim sporovima.
Ključne riječi: opštinska imovina, državna svojina.

PRIORITETI ODLUČIVANJA O UPISU U KATASTAR NEPOKRETNOSTI: IZUZETAK KAO PRAVILO

OGLEDI

IMOVINSKO PRAVO

UDK: 347.235(497.11)
COBISS.SR-ID 114172425

PRIORITETI ODLUČIVANJA O UPISU U KATASTAR NEPOKRETNOSTI: IZUZETAK KAO PRAVILO

* Ranko Jakovljević, Republički geodetski zavod, SKN Negotin.

Rezime: Predmet ovog rada su propisi i praksa vezani za prekoredna odlučivanja u postupcima za upis stvarnih prava u katastar nepokretnosti.

Ključne reči: jednakost, vremenski redosled, izuzetak, urgencija, rešenje.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se