Category Archives for "06"

Troškovi koji pripadaju braniocu okrivljenog po službenoj dužnosti

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK

Troškovi koji pripadaju braniocu okrivljenog po službenoj dužnosti

Braniocu okrivljenog po službenoj dužnosti pripadaju i troškovi na ime prisustva saslušanju okrivljenog i prisustvu pregovorima o zaključenju sporazuma o priznanju krivičnog dela pred javnim tužiocem i o tim troškovima mora da odluči sud.

Proglašenje tehnološkim viškom u situaciji kada postoji više izvršilaca na istom radnom mestu

RADNO PRAVO

Proglašenje tehnološkim viškom u situaciji kada postoji više izvršilaca na istom radnom mestu

U situaciji kada postoji više izvršilaca na istom radnom mestu, poslodavac je dužan da primeni kriterijume i to, osnovni kriterijum rezultat rada, a potom broj članova porodičnog domaćinstva koji ostvaruju zaradu, dužina radnog staža i dr, kako bi zaposleni koji se proglašava viškom mogao znati zašto je baš on proglašen tehnološkim viškom, čime bi se izbegla proizvoljnost u donošenju odluke o tome ko predstavlja višak zaposlenih.

Pravna valjanost valutne klauzule ustanovljene ugovorom o kreditu

UDK: 336.717.061(497.11)
347.455

PRAVNA VALJANOST VALUTNE KLAUZULE USTANOVLJENE UGOVOROM O KREDITU
Dr Dragiša B. Slijepčević, sudija Vrhovnog kasacionog suda.

Rezime: Sadržina prava i obaveza ugovora o kreditu određena je odredbom člana 1065. ZOO. Međutim, ugovor o kreditu predstavlja izraz volje ugovornih strana i može se zaključiti na kraći ili na duži vremenski rok. Zato davalac kredita, kao ekonomski jača ugovorna strana, pokušava da očuva očekivani profit od plasiranih kreditnih sredstava ugovornim konstituisanjem posebnih zaštitnih klauzula. Valutna klauzula je jedna od zaštitnih mera čije se konstituisanje zakonom dozvoljava u funkciji očuvanja realne tržišne vrednosti plasiranih kreditnih sredstava. Dopuštenost ugovaranja valutne klauzule se temelji na odredbama člana 34. stav 8. Zakona o deviznom poslovanju i člana 395. Zakona o obligacionim odnosima.
Valutna klauzula nije i ne može biti pravni osnov bogaćenja davaoca kredita na štetu korisnika kredita sticanjem nesrazmerne imovinske koristi u odnosu na realnu tržišnu vrednost isplaćenih kreditnih sredstava u dinarima. Valutna klauzula može uživati sudsku zaštitu samo u slučaju kada se njenom primenom obezbeđuje očuvanje ekvivalentnosti uzajamnih davanja. U slučaju da banke plasirana kreditna sredstva nisu pribavile putem sopstvenog zaduženja u švajcarskim francima na međunarodnom tržištu, valutna klauzula o indeksiranju dinarskog duga korisnika kredita primenom kursa CHF ne može uživati sudsku zaštitu. Njome se narušava ekvivalentnost uzajamnih davanja, što je čini apsolutno ništavom.
Međutim, utvrđena ništavost odredbe ugovora o kreditu o indeksaciji plasiranih dinarskih iznosa kredita primenom kursa švajcarskog franka nema automatskog uticaja na punovažnost preostalih ugovornih odredbi. To znači da ništavost takve klauzule nema za posledicu automatsku ništavost celog ugovora o kreditu.

Ključne reči: ugovor o kreditu, valutna klauzula, ekvivalentnost uzajamnih davanja, sudska zaštita.

Osnov za plaćanje lokalne komunalne takse za držanje sredstava za igru

USTAVNO PRAVO

Osnov za plaćanje lokalne komunalne takse za držanje sredstava za igru

Takseni osnov za plaćanje lokalne komunalne takse za držanje sredstava za igru ne može se odnositi na sredstva koja su u funkciji priređivanja bilo koje vrste igara na sreću, već samo na ona sredstva koja služe za zabavne igre, na način kako ove igre definiše Zakon o igrama na sreću.

Odgovornost za štetu od opasne stvari i opasne delatnosti

OBLIGACIONO PRAVO

Odgovornost za štetu od opasne stvari i opasne delatnosti

U situaciji kada je malinjak tuženog zasađen pod idealnim nagibom i tako je uređen da omogućava bezbedan rad na branju i drugim poslovima vezanim za proizvodnju, tužilji ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete usled povrede zadobijene padom prilikom berbe malina.

Alternativno propisivanje stručne spreme za obavljanje određenih poslova

USTAVNO PRAVO

Alternativno propisivanje stručne spreme za obavljanje određenih poslova

Aktom o sistematizaciji radnih mesta utvrđuju se, između ostalog, naziv i opis poslova i vrsta i stepen zahtevane stručne spreme, odnosno obrazovanja, s tim što se izuzetno mogu alternativno predvideti dva uzastopna stepena stručne spreme.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se