Category Archives for "06"

Zastarjelost novčanih potraživanja zaposlenih iz rada i po osnovu rada

SUDSKA PRAKSA CRNE GORE

Zastarjelost novčanih potraživanja zaposlenih iz rada i po osnovu rada

Novčana potraživanja zaposlenih iz rada i po osnovu rada koja su nastala poslije stupanja na snagu Zakona o radu iz 2008. godine, ne zastarijevaju, a odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na potraživanja koja potiču prije tog perioda.

Zahtev za preispitivanje pravnosnažne odluke Upravnog suda

UPRAVNO PRAVO

Zahtev za preispitivanje pravnosnažne odluke Upravnog suda

Protiv pravnosnažne odluke Upravnog suda stranka i nadležni javni tužilac mogu da podnesu Vrhovnom kasacionom sudu zahtev za preispitivanje sudske odluke kada je to zakonom predviđeno, u slučajevima kada je sud odlučivao u punoj jurisdikciji i u stvarima u kojima je u upravnom postupku bila isključena žalba.

Radni vek i pravo na penziju – s posebnim osvrtom na penzionisanje žena

UDK: 364.35(497.11)
342.734(497.11)

RADNI VEK I PRAVO NA PENZIJU
sa posebnim osvrtom na penzionisanje žena
Gordana Vićentijević, dipl. pravnik.

Rezime: Radni vek je pojam koji se pojavljuje kao odrednica koja definiše prava na rad i u okviru rada ali i prava po osnovu rada, pre svega ostvarivanje prava na penziju. Radni vek kao osnovni kriterijum za određivanje trajanja zaposlenja može biti upotrebljen kao instrument izjednačavanja prava na rad zaposlenih, ali i kao način regulisanja obima zapošljavanja u nekom sektoru. Radni vek može predstavljati i kriterijum za zapošljavanje ali i kriterijum za uvećanje prihoda po osnovu rada – zarade.
Radni vek je i osnovni kriterijum za ostvarivanje prava na penziju, jer najnoviji propisi, staž osiguranja kao kriterijum za ostvarivanje prava na penziju svode na minimum (45 godina staža osiguranja). Svojevoljno penzionisanje ili penzionisanje po sili zakona kao pravo ali istovremeno i kao ograničenje prava u zavisnosti od profesije, česte izmene propisa, prestanak zaposlenja po sili zakona sa jedne i mogućnost sporazumnog produžetka zaposlenja sa druge strane, ostavlja veliki prostor za nerazumevanje. Opšti uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju i opšti uslov za prestanak radnog odnosa, iako su oba identična – 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja – dva sasvim različita pravna instituta sa različitim pravnim posledicama. Nije moguće osnov za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja preobraziti u osnov za prestanak radnog odnosa. Odredba člana 20. Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru o prestanku radnog odnosa po sili zakona, primenjivala bi se samo na žene zaposlene u javnom sektoru i to one koje imaju mogućnost da ostvare pravo na starosnu penziju. Zbog povrede ravnopravnosti i jednakosti Ustavni sud je doneo rešenje o obustavljanju izvršenja svakog pojedinačnog akta ili radnje preduzete na osnovu odredaba člana 20. Zakona o načinu određivanja maksimalnog broja zaposlenih u javnom sektoru do konačne odluke o oceni ustavnosti navedenog člana.

Ključne reči: radni vek, uslovi za penziju, penzija, maksimalni broj zaposlenih, penzionisanje žena, ravnopravnost i jednakost, stav Ustavnog suda.

Procesni položaj tuženog VS presuda zbog propuštanja

UDK: 347.924(497.6)
347.951(497.6)

PROCESNI POLOŽAJ TUŽENOG VS PRESUDA ZBOG PROPUŠTANJA
(Ustavnopravna kritika jedne sudske prakse)
Prof. dr Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci i vanredni profesor ustavnog prava na Univerzitetu za poslovni inženjering i menadžment u Banjaluci.

Rezime: Ovaj rad ima za predmet odnos između dvije odredbe Zakona o parničnom postupku i praksu sudova u Republici Srpskoj vezanu za njihovu primjenu. Rad je podijeljen u tri dijela. U prvom dijelu čitalac se upoznaje sa protivrječnostima između odredaba člana 296. stav 2. tačka 4) i člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku koje u sudskoj praksi prave problem u njihovoj primjeni, jer ta praksa vodi u povredu prava tuženog na pravično suđenje u parnici. Ta praksa je predmet kritike u drugom dijelu rada. Zadnji dio rada sadrži zaključna razmatranja i prijedloge autora kako unaprijediti Zakon o parničnom postupku. Na prvom mjestu autor iznosi mišljenje da u situacijama u kojima je nepoznato prebivalište tuženog nema mjesta primjeni člana 348. stav 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno praksi da mu se tužba dostavlja putem novina i da se nakon toga donosi presuda zbog propuštanja, jer se takvom praksom krši pravo tuženog na pravično suđenje. Umjesto toga sudovi trebaju imenovati tuženom privremenog zastupnika saglasno članu 296. stav 2. tačka 4) Zakona o parničnom postupku. Zbog toga autor predlaže da se Zakon o parničnom postupku dopuni dvjema novim odredbama, prema kojima u takvim situacijama tuženi mora imati privremenog zastupnika čije troškove je dužan predujmiti tužilac.

Ključne riječi: tuženi, tužilac, nepoznato prebivalište tuženog, presuda zbog propuštanja, privremeni zastupnik, pravično suđenje.

Priznanje izlučnog prava na nepokretnosti u izgradnji

STVARNO PRAVO

Priznanje izlučnog prava na nepokretnosti u izgradnji

Kupac poslovnog prostora u izgradnji, kao stečajni poverilac koji prijavom potraživanja traži utvrđenje izlučnog prava ispunjava uslov da mu se to pravo i utvrdi, ako je poslovni prostor u celosti isplatio, ako je zgrada u kojoj je poslovni prostor u fazi završnih grubih građevinskih radova i ako se poslovni prostor kao građevinska celina i jedinica može identifikovati u toj zgradi.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se