Category Archives for "10"

Povreda prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku

USTAVNO PRAVO

Povreda prava na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku

Pravo na pravično suđenje i suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku, pre svega, garantuje se optuženom licu, jer se o njegovim pravima i obavezama u tom postupku odlučuje, a oštećeni kao tužilac, privatni tužilac i oštećeni mogu isticati povredu prava na suđenje u razumnom roku u krivičnom postupku u onom njegovom delu koji se odnosi na odlučivanje o istaknutom imovinskopravnom zahtevu koji je povezan sa materijalnom ili nematerijalnom štetom koju su pretrpeli kao posledicu krivičnog dela.

Nepristrasan sud

SUDSKA PRAKSA BOSNE I HERCEGOVINE

Nepristrasan sud

U parničnom predmetu koji je okončan presudom Vrhovnog suda, nije došlo do povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, kako iz aspekta prava na suđenje u razumnom roku tako i iz ostalih aspekata (utvrđivanje činjeničnog stanja, primjena materijalnog prava, pristrasnost sudova i kvalitet obrazloženja osporenih presuda), budući da dužina trajanja predmetnog parničnog postupka, sagledana u cjelini, ne može da se smatra nerazumnom, kao i da je Vrhovni sud u obrazloženju osporene presude dao detaljne, jasne i precizne razloge za svoju odluku, te da primjena relevantnih odredaba Zakona o zaštiti od klevete ne izgleda proizvoljna.

Šalter urednika

ŠALTER UREDNIKA
primena propisa

Dežurni urednik: Prof. dr Zoran Ivošević

Pretplatnik:
Ako inspektor rada odloži izvršenje rešenja poslodavca o otkazu ugovora o radu do pravnosnažnog okončanja radnog spora, na koji način poslodavac treba da postupi materijalizacijom ranije zaključenog ugovora o radu ili zaključenjem novog ugovora o radu?
(S. K. Leskovac)

Zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka

PREKRŠAJNO PRAVO

Zastarelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj učinjen, a prekršajno gonjenje zastareva u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarelost gonjenja.

Krivičnopravni sistem odmeravanja kazni u bosanskohercegovačkom krivičnom zakonodavstvu (I deo)

UDK: 343.234/.235(497.6)
343.2.01

KRIVIČNOPRAVNI SISTEM ODMJERAVANJA KAZNI U BOSANSKOHERCEGOVAČKOM KRIVIČNOM ZAKONODAVSTVU
(I deo)
Prof. dr Osman N. Jašarević, Pravni fakultet Univerzi-teta u Travniku.

Rezime: Ovaj članak razmatra sistem relativnog određivanja ili propisivanja kazni koji je prihvaćen u krivičnom zakonodavstvu BiH, koji ima dvojako značenje. To znači da sve kazne u određenim krivičnim okvirima imaju svoju najmanju i najveću mjeru, donju i gornju granicu, ispod koje i iznad koje te kazne ne mogu biti izricane. Te granice predstavljaju opšti minimum i opšti maksimum određene vrste kazne i označavaju tzv. opšti krivični okvir te vrste kazne.
Metod relativnog određivanja kazni znači da pored opštih krivičnih okvira postoje i tzv. posebni krivični okviri za svako pojedino krivično djelo koje je određeno u posebnom dijelu krivičnog zakona.
Metod alternacije znači da je zakonodavac za neko krivično djelo odredio sankciju na način da je predvidio kaznu zatvora i novčanu kaznu s tim da se može izreći samo jedna od tih kazni.
Metod kumulacije znači da je zakonodavac za neko krivično djelo odredio sankciju na način da je predvidio novčanu kaznu i kaznu zatvora s tim da se počiniocu imaju izreći obje te kazne.
Kad se radi o kazni zatvora kao glavnoj krivičnoj sankciji u pravilu se pri njenom određivanju koristi manji broj tipiziranih krivičih okvira sa jednim brojem standardnih posebnih minimuma odnosno standardiziranih posebnih maksimuma. U tom smislu standardni posebni minimumi kazne zatvora su: tri mjeseca, šest mjeseci, jedna godina, dvije godine, tri godine, pet godina i deset godina.
Standardni posebni maksimumi su: šest mjeseci, jedna godina, tri godine, pet godina, osam godina, deset godina, dvanaest godina, petnaest godina, dvadeset godina i dugotrajne vremene kazne. Ovo stoga što se smatra da manji broj tipiziranih krivičnih okvira više odgovara principu individualizacije kazne i pravilnijem upoređivanju pojedinih krivičnih djela prema njihovoj težini s obzirom na stepen njihove štetnosti.
Ključne riječi: sistem određivanja kazni, KZ BiH, Entitetski KZ, KZBD, krivična sankcija – kazna, odmjeravanje kazne.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se