UDK: 347.952
POGREŠNA I NEPRAVILNA PRIMENA PRAVNE NORME IZ ČLANA 20. STAV 7. ZIO U PARNICI ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG PROTIVZAKONITOG RUŠENJA OBJEKTA
– Ne proizvode pravno dejstvo raspolaganja imovinom koja izvršni dužnik učini nakon prijema rešenja o izvršenju, odnosno zaključka kojim se određuje izvršenje –
Prof. dr Nebojša Šarkić, redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Union.
Rezime: Članom 10. Zakona o izvršenju i obezbeđenju propisano je da „postupku izvršenja i obezbeđenja shodno se primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno“, a nijednim propisom nije propisano da se procesna odredba člana 20. stav 7. ZIO primenjuje u parničnom postupku.
Stoga pozivanje suda u parničnom postupku na odredbe izvršnog prava i to člana 20. stav 7. ZIO a u vezi sa aktivnom legitimacijom nije moguće jer nije ni bilo predmet razmatranja u izvršnom postupku, pa samim tim ovakav pravni stav nije održiv. Ako se pri tome izvršni postupak vodio po Zakonu o izvršnom postupku, a u ovom zakonu nije postojala ovakva odredba, naknadno pozivanje na član 20. stav 7. ZIO nije moguća i zbog toga što bi se time uvela ustavno nedozvoljena retroaktivnost.
Ključne reči: izvršenje, parnični postupak, retroaktivnost zakona.
PROCESNO PRAVO
Prekid parničnog postupka kad krivični postupak još nije otpočeo
U situaciji kada krivični postupak još uvek nije otpočeo, tj. nema dokaza u spisima da je optužnica stupila na pravnu snagu, nema uslova da se prekine parnični postupak do odluke krivičnog suda.
UDK: 340.134:347.9(497.11)
PARNIČNI POSTUPAK ZA UTVRĐIVANJE NEDOZVOLJENOSTI IZVRŠENJA
Borivoje Živković, sudija Apelacionog suda u Beogradu u penziji.
Rezime: Opoziciona tužba je rezultat kompromisa između formalnog legaliteta izvršnog postupka i potrebe da se vrednuje pravno dejstvo novonastalih činjenica koje utiču na postojanje samog potraživanja koje se namiruje u izvršnom postupku. Slovom zakona su propisane pretpostavke za njenu upotrebu. To su objektivno nove činjenice koje stranka nije mogla upotrebiti u postupku po žalbi iz koga potiče izvršna isprava. Rešenje o odbijanju žalbe i iskorišćeni rok od 30 dana od dana dostavljanja ovog rešenja su pretpostavke koje kumulativno moraju biti ostvarene i uslov su za pokretanje parničnog postupka. Podrazumeva se da su prethodno u žalbi iskorišćene ove činjenice. U upotrebi mogu biti samo opozicioni razlozi. Ova tužba nema suspenzivno dejstvo. Parnični postupak se sprovodi po pravilima koja važe za sporove male vrednosti. On je hitan i ima prvenstvo u odlučivanju. Pozitivni rezultat parničnog postupka je utvrđenje da je nedozvoljeno izvršenje. Za slučaj da je izvršni postupak okončan izvršnom dužniku sada kao tužiocu je data mogućnost objektivnog preinačenja tužbe u formi zahteva da sud obaveže izvršnog poverioca kao tuženog da mu vrati ono što je primio izvršenjem i naknadi troškove postupka. Pravnosnažna odluka suda kojom je utvrđena nedozvoljenost izvršenja predstavlja i razlog za protivizvršenje.
Ključne reči: činjenice koje se odnose na postojanje potraživanja, nove činjenice, opozicioni prigovori, opugnacioni prigovori, odbijena žalba, rok od 30 dana, prekluzivni rok, parnični postupak, nedozvoljenost izvršenja, nesuspenzivnost tužbe, postupak po pravilima koja važe za sporove male vrednosti, hitnost, prvenstvo u odlučivanju, preinačenje tužbe, vraćanje primljenog.