Category Archives for "Ustavno pravo"

Radnja izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici

USTAVNO PRAVO

Radnja izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici

Radnja izvršenja krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. Krivičnog zakonika sastoji u ugrožavanju, pored ostalog, spokojstva ili duševnog stanja člana porodice, pri čemu spokojstvo označava osećanje fizičke i psihičke sigurnosti, odsustvo uznmirenja od strane nekog lica, uverenje da ne preti nikakva opasnost i slično, dok se pod duševnim mirom podrazumeva odsustvo straha, nesigurnosti ili uzbuđenja.

Upis u katastar nepokretnosti zajedničke imovine bračnih drugova

USTAVNO PRAVO

Upis u katastar nepokretnosti zajedničke imovine bračnih drugova

Pravo zajedničke svojine koje je stečeno po osnovu braka potpada pod posebni zakonski režim što se ogleda u tome da se u odnosu na ovaj pravni institut primenjuje zakonska pretpostavka iz člana 176. stav 2. Porodičnog zakona, koja glasi da se smatra da je upis u katastar nepokretnosti izvršen na ime oba supružnika i kada je izvršen na ime samo jednog od njih, osim ako nakon upisa nije zaključen pismeni sporazum supružnika o deobi zajedničke imovine, odnosno bračni ugovor, ili je o pravima supružnika na nepokretnosti odlučivao sud.

Povreda prava na pravično suđenje

USTAVNO PRAVO

Povreda prava na pravično suđenje

Ustavnopravno je neprihvatljivo postupanje drugostepenog suda, koje se ogleda u tome da je visinu naknade štete odredio prema nalazu i mišljenju sudskog veštaka, a koji dokaz nije bio cenjen pred prvostepenim sudom i koji je prvi put ocenjen u drugostepenoj presudi, jer se time povređuje načelo kontradiktornosti i onemogućava stranka da se odredi po tom dokazu.

Unapređivanje ustavnih odredaba o pravosuđu i vladavini prava

UDK: 342.531.43(497.11)

UNAPREĐIVANJE USTAVNIH ODREDABA O PRAVOSUĐU I VLADAVINI PRAVA
I
NARATIVNI DEO
Prof. dr Zoran Ivošević, redovni profesor Univerziteta Union u penziji

Rezime: Pravosuđe u elementarnom značenju čine sudovi i javna tužilaštva. Iako su oni po funkcijama koje vrše u “najbližem srodstvu”, javna tužilaštva su po ustavnom ustrojstvu bliža izvršnoj vlasti nego sudskoj. Zato i postoji potreba da se u predstojećim ustavnim promenama sudovi i javna tužilaštva urede na bazi jedinstvenih principa, kao pravosudna vlast nasuprot zakonodavne i izvršne vlasti. Tema ovog broja nudi narativni i normativni tekst o organima pravosudne vlasti koji će nezavisno od političkih i svih drugih uticaja ostvarivati Ustavom utvrđenu nadležnost.

Ključne reči: podela vlasti, pravosudna vlast, institucionalna i personalna nezavisnost, sudstvo, javno tužilaštvo, sudije i javni tužioci, predsednici sudova i javnih tužilaštava, Visoki pravosudni savet.

Solidarna odgovornost za naknade štete

USTAVNO PRAVO

Solidarna odgovornost za naknade štete

U situaciji kada su stranke obavezane da solidarno naknade štetu, to ne znači automatski da je njihov udeo u šteti podjednak, već sud utvrđuje udeo svakog od solidarnih dužnika u šteti, vodeći računa o težini njihove krivice i težini posledica koje su proistekle iz njihovih delatnosti.

X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se