UDK: 343.211
343.227
PRAVNA PRIRODA BLAŽEG KAZNENOG ZAKONA (I deo)
Dr Tomica DELIBAŠIĆ, Prekršajni apelacioni sud.
Rezime: Pitanje vremenskog važenja zakona, njihovog smenjivanja i sukoba u vremenu, naročito zbog različitih zakonskih rešenja, od davnina je prisutno u pravu i o tim pitanjima su iskazivani brojni i često različiti stavovi. Zakonitost zahteva da delo unapred mora biti propisano, što znači da se na učinioca nedozvoljene radnje primenjuje zakon vremena izvršenja dela, ali za njega mogu biti od značaja i rešenja kasnije donetih zakona. Princip pravičnosti i jednakosti učinilaca zahteva da bilo koji učinilac ne bude u nepovoljnijem položaju od ostalih učinilaca kojima se jednovremeno sudi. Zato je izuzetno moguća retroaktivnost zakona, ali je ona u kaznenom pravu moguća samo u interesu okrivljenog, naime ako je po njega kasniji zakon blaži, odnosno povoljniji, što se ceni primenom zakona na konkretnog učinioca. Tako se zakon vremena izvršenja dela sagledava kroz novi zakon. Međutim, nije jednostavno odrediti pravnu prirodu blažeg zakona, dok je u praksi često teško utvrditi da li je i zbog čega neki zakon povoljniji po učinioca. Brojni teorijski i praktični sporovi ukazuju na složenost ovih pitanja, koja su predmet ovog rada.
Ključne reči: vreme činjenja dela; propisanost dela i sankcije; blaži zakon za konkretnog učinioca; pravna sigurnost i pravičnost; primena zakona u celini, minimum i maksimum kazne.
PORODIČNO PRAVO
Pravo na udeo uvećane vrednosti zajedničke imovine supružnika
Ako je posle prestanka zajednice života u braku došlo do uvećanja vrednosti zajedničke imovine svaki supružnik ima pravo na potraživanje u novcu, odnosno pravo na udeo uvećane vrednosti srazmerno svom doprinosu.
PREKRŠAJNO PRAVO
Ovlašćenje za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti
Ovlašćenje za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti pripada isključivo Republičkom javnom tužiocu, a ne i okrivljenom, koji samo ima mogućnost da nadležnom javnom tužiocu podnese inicijativu za podizanje zahteva za zaštitu zakonitosti, na osnovu koje nadležni javni tužilac odlučuje da li ima mesta podnošenju ovog vanrednog pravnog leka.
PREKRŠAJNO PRAVO
Zastarelost prekršajnog postupka
Prekršajni postupak ne može se pokrenuti niti voditi ako protekne jedna godina od dana kada je prekršaj učinjen, a pokretanje i vođenje prekršajnog postupka zastareva u svakom slučaju kad protekne dva puta onoliko vremena koliko se po zakonu traži za zastarelost.
PREKRŠAJNO PRAVO
Povreda prava na odbranu okrivljenog
Povređeno je pravo na odbranu okrivljenog ako prvostepeni sud nalaz i mišljenje veštaka nije dostavio okrivljenom.
PREKRŠAJNO PRAVO
Obavezna primena najblažeg zakona za učinioca prekršaja
Zakonom o prekršajima propisana je obavezna primena najblažeg zakona za učinioca prekršaja, o čemu sud mora da vodi računa po službenoj dužnosti.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o rehabilitaciji
Sud koji je odlučivao po zahtevu za rehabilitaciju a potom i o zahtevu za ponavljanje pravnosnažno okončanog postupka rehabilitacije i koji je dozvolio ponavljanje tog postupka ne može se oglasiti mesno nenadležnim za postupanje po zahtevu za rehabilitaciju.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o rehabilitaciji
Protiv pravnosnažnog rešenja u postupku rehabilitacije nije dozvoljena revizija.
KRIVIČNO PRAVO
POSEBNI ZAKONI
Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica
Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnih lica ne može se primeniti na lica koja su izvršila krivično delo kao maloletnici, a u vreme pokretanja postupka, odnosno suđenja su navršila 21 godinu.
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNI POSTUPAK
Zahtev za ponavljanje krivičnog postupka
Prvostepeni sud je dužan u postupku povodom zahteva za ponavljanje krivičnog postupka kada je u pitanju krivično delo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti da posle sprovedene provere, a pre donete odluke po zahtevu, spise dostavi javnom tužiocu na mišljenje.