Kapara u našem pravnom sistemu
UDK: 347.447.6
KAPARA U NAŠEM PRAVNOM SISTEMU
Mr Zoran Čukić, advokat iz Beograda.
Rezime: Kapara bi se mogla definisati kao suma novca ili neka druga vrednost koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor zaključen i kao sigurnost da će se izvršiti obaveze iz ugovora.
Druga je funkcija kapare u tome što ona služi kao sigurnost da će se ugovorne obaveze ispuniti. Ako se ugovor ispuni, tada se kapara, ukoliko je istovremena s ugovornom činidbom, uračunava u činidbu.
Kapara se mora vratiti ako stranke sporazumno raskinu ugovor, zatim ako do ispunjenja ugovora nije došlo usled uzroka za koji nijedna stranka ne odgovara (npr. usled više sile) ili u slučaju ako su obe stranke krive za neizvršenje ugovora.
Drugačija je situacija ako je samo jedna strana kriva za neizvršenje ugovora. Tu treba razlikovati da li je za neizvršenje ugovora kriva ona strana koja je dala kaparu, ili ona strana koja je kaparu primila.
Ključne reči: kapara, ispunjenje ugovora, neizvršenje ugovora.
Poreklo kolektivnih ugovora
UDK: 349.22:331.106.24
POREKLO KOLEKTIVNIH UGOVORA
Mr Zoran Čukić, advokat.
Rezime: Kolektivni ugovori se u našem radnom zakonodavstvu prvi put spominju u članu 209. Zakona o radnjama iz 1931. godine, koji se definišu kao “pismena nagodba koju zaključuju službodavac i službodavačka organizacija jedne ili više srodnih struka kao predstavnik službodavca, s jedne strane i stručna služba primačke organizacije s druge strane, a kojom se nagodbom uređuju službeni odnosi, prava i dužnosti.”
Po Ustavu SFRJ iz 1974. godine za regulisanje radnih odnosa kod privatnih poslodavaca bili su predviđeni kolektivni ugovori. Odredbe o kolektivnim ugovorima sadržane su u republičkim i pokrajinskim zakonima o radnim odnosima.
Kolektivni ugovori o radu postaju ustavna kategorija već u Ustavu Srbije iz 1990. godine, što je, potom, omogućilo da se donese i poseban Zakon o kolektivnim ugovorima (“Sl. glasnik RS”, br. 60/1990).
Ključne reči: Ustav, Zakon o radu, kolektivni ugovori o radu.