Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja

 

KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO

Teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja

Da li je pucanje gume na putničkom vozilu uzrok saobraćajne nezgode utvrđuje se veštačenjem od strane veštaka mašinske struke.

I z o b r a z l o ž e n j a:
Imajući u vidu odbranu optuženog da se kretao dozvoljenom brzinom i da je do saobraćajne nezgode došlo jer mu je iznenada pukla guma na vozilu, što je uslovilo da njegovo vozilo pređe sa desne na levu kolovoznu traku, te da u prethodnom postupku veštak saobraćajne i veštak mašinske struke nisu mogli pouzdano da se izjasne da li je oštećenje na prednjem levom pneumatiku posledica pucanja gume pre nezgode ili je oštećenje posledica saobraćajne nezgode, odnosno kontakta samih vozila, prvostepeni sud je, suprotno žalbenim navodima branioca optuženog, ovu odlučnu činjenicu, sa potpunom izvesnošću utvrdio angažovanjem specijalizovane ustanove za ovu vrstu veštačenja i to Mašinskog fakulteta u Nišu. Radi utvrđivanja ove odlučne činjenice, a samim tim i provere odbrane optuženog, u ponovljenom postupku je obavljeno veštačenje od strane veštaka Mašinskog fakulteta u Nišu, u smislu procene uzroka saobraćajne nezgode.
Iz tog nalaza i mišljena, prvostepeni sud je utvrdio da je izvršen pregled oduzetog pneumatika, da je materijal felge čelik koji trpi jaka udarna opterećenja, odnosno pojavu velikih trajnih plastičnih deformacija, da na felgi pneumatika nema većih mehaničkih udarnih i oštećenja usled trenja koja bi mogla da se kvalifikuju kao neposredni uzrok saobraćajne nezgode, da ovakva oštećenja nastaju usled trenutnog gubitka pritiska u pneumatiku, usled čega dolazi do mehaničkog kontakta sa podlogom, kada nastaju trajne deformacije čelične felge ili intenzivno habanje trenjem usled kontakta, kotrljanja i klizanja po podlozi. S obzirom da ovakvih tragova na asfaltnoj podlozi na mestu saobraćajne nezgode nije bilo, a koji bi ukazivali na naglo kočenje ili gubitak mehaničke stabilnosti (zanošenje) vozila, u ovom nalazu se, na osnovu svih raspoloživih podataka, zaključuje da su velika oštećenja predmetnog pneumatika nastala u neposrednom mehaničkom kontaktu, pri čeonom sudaru sa vozilom marke “opel”.
Veštak mašinske struke, S. T. izneo je mišljenje da je do oštećenja ovog pneumatika došlo usled saobraćajne nezgode, što zasniva na činjenicama da na putu nema nikakvih tragova koji ukazuju na to da je do pucanja pneumatika došlo pre kontakta vozila, jer na kolovozu ne postoje delovi pneumatika, tragovi pocepanog pneumatika, grebanje asfalta felgom, niti oštećenja felge. Takođe, veštak saobraćajne struke, B. Đ., ukazuje na nedostatak materijalnih tragova koji bi mogli da nastanu od pucanja pneumatika pre saobraćajne nezgode i iznosi svoje mišljenje da su subjektivni propusti vozača uzrok nezgode, pri čemu ovi veštaci nisu bili izričiti u ovakvim svojim tvrdnjama, što je i bio razlog da se obavi novo veštačenje, da bi se navedena sporna činjenica utvrdila sa potpunom izvesnošću, što je i učinjeno obavljanjem veštačenja od strane veštaka Mašinskog fakulteta. Na osnovu ovog nalaza i mišljenja veštaka, zasnovanog na pouzdanim, materijalnim tragovima pronađenim na licu mesta i neposrednom uvidu u predmetni pneumatik sa oštećenjima konstatovanim nakon saobraćajne nezgode, koji je bio predmet posebnog veštačenja, a koji je sud pri oceni odbrane optuženog i ispitivanju osnovanosti navoda optužnog akta pravilno doveo u vezu sa svim ostalim izvedenim dokazima, kao i na osnovu nalaza i mišljenja veštaka saobraćajne struke i ostalih izvedenih dokaza, prvostepeni sud je pouzdano utvrdio da je predmetnu saobraćajnu nezgodu uzrokovao upravo optuženi, na način opisan u izreci prvostepene presude.
(Presuda Apelacionog suda u Nišu, Kž1 730/21 od 18. X 2021)