Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti
KRIVIČNO PRAVO
MATERIJALNO PRAVO
Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti
Radnja izvršenja osnovnog oblika krivičnog dela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti je napad ili pretnja napadom na službeno lice, a delo je dovršeno kada je upućena pretnja da će se napasti službeno lice ili kada je preduzet napad.I z o b r a z l o ž e n j a:
Po navodima odbrane radnja izvršenja krivičnog dela napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti ogleda se ili u napadu ili u pretnji da će se napasti na službeno lice u vršenju službene dužnosti, pa oglašavanjem krivim okrivljenog da je pretio, a istom prilikom i napao službeno lice u vršenju službene dužnosti, odnosno osudom za obe radnje izvršenja, učinjena je povreda krivičnog zakona.
Ovakvi navodi branioca okrivljenog izneti u zahtevu za zaštitu zakonitosti ocenjeni su kao neosnovani.
Odredbom člana 323. stav 1. Krivičnog zakonika (KZ) propisano je da ko napadne ili preti da će napasti službeno lice u vršenju službene dužnosti, kazniće se zatvorom od tri meseca do tri godine, dok je stavom 2. propisano da ako je pri izvršenju dela iz stava 1. ovog člana službenom licu nanesena laka telesna povreda ili je prećeno upotrebom oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od šest meseci do pet godina („Sl. glasnik RS“, br. 72/09).
Iz navedene odredbe Krivičnog zakona proizlazi da je radnja izvršenja osnovnog oblika ovog krivičnog dela napad ili pretnja napadom na službeno lice. Shodno tome delo je dovršeno onda kada je upućena pretnja da će se napasti službeno lice ili kada je preduzet napad.
U konkretnom slučaju okrivljeni je oglašen krivim da je „u stanici granične policije Aerodroma „Nikola Tesla“ napao i pretio da će napasti službeno lice, komunalnog policajca Gradske uprave Grada Beograda oštećenog B. B. u vršenju službene dužnosti, na taj način što je najpre oštećenom uputio pretnju rečima: „Skini uniformu da te prebijem, otvoriću ti lobanju“, nakon čega je istog udario šakom stisnutom u pesnicu u predelu vrata, usled čega je oštećeni zadobio laku telesnu povredu u vidu nagnječine u predelu vrata, pri čemu je bio uračunljiv, bio svestan svoga dela i hteo njegovo izvršenje i bio je svestan da je njegovo delo zabranjeno…“.
Dakle, iz izreke presude proizlazi da je pored radnje napada na službeno lice opisana i radnja koja je prethodila ovom događaju, te okrivljenom je zapravo stavljena na teret samo radnja napada na službeno lice, koje je tom prilikom zadobilo laku telesnu povredu, dakle, radi se o stavu 2. člana 323. u vezi stava 1. KZ, dok upućene reči pretnje da će napasti službeno lice predstavljaju prethodnu radnju koju je sud opisao prilikom opisa radnje izvršenja, pa se ne može uzeti da je time učinjena povreda zakona jer su obe radnje obuhvaćene jednom kvalifikacijom krivičnog dela, te su suprotni navodi branioca da je na ovaj način učinjena povreda krivičnog zakona ocenjeni kao neosnovani.
(Presuda Vrhovnog suda, Kzz. 609/23 od 20. VI 2023)