Historijski razvoj privatnog detektivstva u BiH i neki specifični poslovi koje obavljaju danas
UDK: 343.123.12(497.6)
343.436::004
HISTORIJSKI RAZVOJ PRIVATNOG DETEKTIVSTVA U BiH I NEKI SPECIFIČNI POSLOVI KOJE OBAVLJAJU DANAS
Mr Sedin Lakača, magistar kriminalistike, doktorand na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu.
Rezime: Privatno detektivstvo u BiH je samo po sebi specifično s obzirom da u jednom dijelu države postoji već nekoliko godina, dok u drugom dijelu ne postoji ni u zakonodavnom smislu. Kada ovo kažemo prvenstveno mislimo na konstituciju države sačinjene od F BiH, Republika Srpska i Distrikta Brčko, u kojoj jedni zakoni postoje i egzistiraju izvjestan period dok u drugoj ne postoje. Takav slučaj je sa privatnim detektivstvom koje ne postoji u Federaciji BiH. Za cilj imamo predstaviti neke historijske činjenice koje upućuju da je privatno detektivstvo na neki način postojalo i na području Bosne, a o čemu svjedoče i neki pisani dokumenti s ovih prostora. Osim toga cilj nam je da predstavimo i neke poslove današnjice koji su izazov u svakom smislu riječi naročito kada je u pitanju sigurnosni segment. Jedan od takvih poslova je „Cyber criminal“ koji je predmet interesovanja velikog broja sigurnosnih agencija, a između ostalog i privatnih detektiva. Za potrebe ovog članka proveli smo istraživanje kojim je obuhvaćeno područje Federacije, gdje smo tom prilikom anketirali više skupina ispitanika od kojih prvenstveno policijske službenike različitih činova, građane, advokate, studente kriminalistike, prava i dr. Nakon provedenog istraživanja uočavamo da postoji velika zainteresovanost za privatno detektivstvo kao i za poslove koji su u njihovoj nadležnosti. Prezentiranjem rezultata predočit ćemo stvarno stanje o samoj spoznaji i afirmiranju poslova privatnih detektiva.
Ključne riječi: privatni detektivi, razvoj detektivstva, poslovi, regulativa, Federacija BiH.
Zabrana diskriminacije žena u Bosni i Hercegovini
UDK: 343.85:343.62-057.16-055.2
342.722-055.2
ZABRANA DISKRIMINACIJE ŽENA U BOSNI I HERCEGOVINI
Prof. dr Milena Simović, zamjenik direktora u Sekretarijatu za zakonodavstvo u Vladi Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta u Banjoj Luci
Doc. dr Marina M. Simović, Fakultet pravnih nauka Univerziteta Apeiron Banja Luka i sekretar Ombudsmana za djecu Republike Srpske
Rezime: Bosna i Hercegovina se kada su u pitanju ljudska prava, te mehanizmi njihove zaštite u periodu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas još uvijek nalazi na početku izgradnje efikasnog i funkcionalnog sistema zaštite ljudskih prava. Uspostavljanje društvene jednakosti predstavlja jedan od ključnih ciljeva i prioriteta razvoja svakog društva, pa tako i bosansko-hercegovačkog. Da bi se što uspješnije ostvarilo približavanje rodnoj jednakosti, u Bosni i Hercegovini su posljednih godina pokrenute institucionalne i zakonodavne mjere u smjeru konkretizacije postizanja savremene evropske demokratije koja podrazumijeva punu ravnopravnost žena u svim segmentima života.
Ključne riječi: diskriminacija, žene, Bosna i Hercegovina, nasilje, Federacija BiH, Republika Srpska.