Naknada za eksproprisanu nepokretnost
STVARNO PRAVO
Naknada za eksproprisanu nepokretnost
Naknada za eksproprisanu nepokretnost koja je procenjena od strane Poreske uprave, predstavlja najniži iznos naknade koju sud može odrediti.
I z o b r a z l o ž e n j a :
Odredbom člana 1. Zakona o eksproprijaciji („Sl. glasnik RS“, br. 53/95, „Sl. list SRJ“, br. 16/01, „Sl. glasnik RS“, br.
23/01, 20/09, 55/13 – US i 106/16 – autentično tumačenje), je propisano da se nepokretnosti mogu eksproprisati ili se
svojina na njima može ograničiti samo u javnom interesu utvrđenom na osnovu zakona, uz naknadu koja ne može biti niža
od tržišne.
Odredbom člana 42. stav 1. ovog Zakona je propisano da, naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i
građevinsko zemljište određuje se u novcu prema tržišnoj ceni takvog zemljišta, ako zakonom nije drukčije propisano.
Odredbom stava 2. ovog člana, da procenu tržišne cene iz stava 1. ovog člana vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na
prenos apsolutnih prava na nepokretnostima. S ovim u vezi, zadatak poreske uprave nije u tome da određuje tržišnu cenu
eksproprisane nepokretnosti, već da vrši njenu procenu, pri čemu ukoliko se ne postigne sporazum o naknadi, upravo je
sud nadležan da u vanparničnom postupku odredi naknadu za eksproprisanu nepokretnost. Naknada koja je procenjena
od strane Poreske uprave, predstavlja najniži iznos naknade za eksproprisanu nepokretnost koju sud može odrediti.
U vanparničnom postupku, prema odredbi člana 136. stav 2. ZVP, pored procene koju je dala poreska uprava, sud može
da izvede i druge dokaze koje učesnici predlože i odredi veštačenje, ukoliko oceni da je od značaja za određivanje
naknade. Dakle, sud je ovlašćen da razmotri da li je procenjena vrednost eksproprisanih nepokretnosti koju je dala
Poreska uprava, zaista i tržišna vrednost koja je garantovana odredbom člana 58. stav 2. Ustava RS i da po potrebi odredi
veštačenje, što je i učinjeno sa ciljem pouzdanog utvrđenja o tržišnoj vrednosti nepokretnosti i zasada, na koju predlagač
ostvaruje pravo. Na tržišnu vrednost nepokretnosti utiče i niz drugih faktora, kao što su lokacija, mogućnost izlaska na
asfaltni put, ekonomska iskoristivost i drugi činioci od uticaja koji se uzimaju u obzir kada se veštačenjem iskazuje tržišna
vrednost konkretne nepokretnosti i objekata na njoj.
Vrhovni kasacioni sud prihvata kao pravilne razloge nižestepenih sudova u pogledu određene visine naknade za
eksproprisanu nepokretnost, kada su istu utvrdili kao tržišnu na osnovu nalaza i mišljenja veštaka.
(Rešenje Vrhovnog kasacionog suda, Rev. 5891/21 od 15. III 2023)