Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO PROCESNO PRAVO
Bitna povreda odredaba krivičnog postupka
Nerazumljivo je zaključivanje prvostepenog suda koji donosi oslobađajuću presudu da nije dokazan umišljaj optuženog za izvršenje krivičnih dela zbog činjenice da je iz nalaza i mišljenja veštaka utvrđeno da je njegova sposobnost da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima bila kompromitovana.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Žalbom javnog tužioca se osnovano ukazuje da je pobijana presuda zahvaćena bitnim povredama odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2. Zakonika o krivičnom postupku koja se ogleda u nedostatku jasnih razloga o odlučnim činjenicama koje se tiču zaključivanja da izvedenim dokazima nije pouzdano dokazano da je optuženi izvršio krivična dela koja su mu stavljena na teret.
Naime, oslobađajuću presudu prvostepeni sud zasniva na uverenju da nije dokazan umišljaj optuženog za izvršenje krivičnih dela zbog činjenice da je iz nalaza i mišljenja veštaka utvrđeno da je njegova sposobnost da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima bila kompromitovana.
U pogledu ovakvog zaključivanja presuda je potpuno nerazumljiva, a istu i ne prate razlozi zasnovani na zakonu. Mišljenje veštaka da je sposobnost optuženog da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima kompromitovana, ne vodi neminovno zaključku da optuženi nije bio uračunljiv ili da postoji osnov za donošenje oslobađajuće presude, već samo da optuženi nije u potpunosti bio sposoban da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima.
U konkretnom slučaju veštak je izneo mišljenje da je pre dovođenja u stanje akutne alkoholisanosti, sposobnost optuženog da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima bila kompromitovana akutnom reakcijom na stres nakon povređivanja i smrti njegove supruge, te da je u takvoj situaciji njegova sposobnost da shvati značaj dela i upravlja svojim postupcima bila bitno umanjena, koja okolnost ne vodi iznetom zaključku prvostepenog suda da kod optuženog nije postojao umišljaj, jer su umišljaj i uračunljivost dva od ukupno tri različita elementa koja sačinjavaju krivicu. Pritom, bitno smanjena uračunljivost optuženog predstavlja okolnost koja može biti od uticaja prilikom odlučivanja o sankciji, a ne negira postojanje umišljaja.
(Rešenje Apelacionog suda u Nišu, Kž1 904/22 od 14. XII 2022)