Zajednička svojina

PORODIČNO PRAVO
Zajednička svojina

Sticanje zajedničke svojine nije moguće u nezakonitoj vanbračnoj zajednici i kad nema ugovora.

I z  o b r a z l o ž e n j a:
Prvostepeni sud je zaključio da je brak tužioca i tužene V. L. razveden fiktivno, sa ciljem da tužilac zaključi brak u Švajcarskoj kako bi obezbedio isprave za boravak i rad u toj državi, ali su bivši supružnici nastavili da žive u vanbračnoj zajednici tokom koje su stekli sporne nepokretnosti kao njihovu zajedničku imovinu. Iz tih razloga, sud je usvojio tužbeni zahtev i utvrdio tužiočev alikvotni udeo u predmetnim nepokretnostima stečenim u vanbračnoj zajednici sa tuženom V. L.
Drugostepeni sud je prihvatio utvrđeno činjenčno stanje, ali ne i pravni zaključak nižestepenog suda o postojanju vanbračne zajednice. Po stanovištu tog suda, između označenih lica u vreme kada su sporne nepokretnosti stečene nije mogla postojati vanbračna zajednica u smislu člana 4. Porodičnog zakona zbog bračne smetnje – braka koji je tužilac tokom 2004. godine zaključio u inostranstvu. U konkretnom slučaju, tužilac je zaključio brak tokom 2004. godine koji je razveden tokom 2011. godine. Zbog postojanja tog braka između njega i tužene V. L. nije mogla postojati vanbračna zajednica predviđena članom 4. stav 1. Porodičnog zakona. Zato se ni imovina stečena u periodu dok se tužilac nalazio u braku ne može smatrati zajedničkom imovinom tužioca i tužene V. L. u smislu člana 191. stav 1. Porodičnog zakona, i tužiocu priznati pravo susvojine na istoj shodnom primenom čl. 171-187. navedenog zakona.
(Presuda Vrhovnog kasacionog suda, Rev 9039/21 od 19. V 2022)
X

Zaboravili ste lozinku?

Pridružite nam se