Tužba radi utvrđenja prava službenosti
STVARNO PRAVO
Tužba radi utvrđenja prava službenosti
Samo vlasnik povlasnog dobra može podneti tužbu radi utvrđenja prava službenosti, a ne i vlasnik poslužnog dobra, koji može osnovano isticati prema vlasniku povlasnog dobra samo zahtev za odgovarajuću naknadu ili zahtev za prestanak službenosti ako za to postoje propisani uslovi.
I z o b r a z l o ž e n j a:
U ovoj pravnoj stvari, tužilac je podneo tužbu protiv tuženog dana 12. 3. 2021. godine, radi utvrđenja postojanja prava
stvarne službenosti na poslužnom dobru, koje je u svojini tužioca i radi isplate naknade po tom osnovu.
Odredbom člana 49. stav 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa propisano je da je stvarna službenost pravo
vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro) da za potrebe te nepokretnosti vrši određene radnje na nepokretnosti
drugog vlasnika (poslužno dobro) ili da zahteva od vlasnika poslužnog dobra da se uzdržava od vršenja određenih radnji
koje bi inače imao pravo vršiti na svojoj nepokretnosti. Odredbom člana 56. stav 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih
odnosa propisano je da vlasnik povlasnog dobra može zahtevati da se prema vlasniku poslužnog dobra utvrdi postojanje
stvarne službenosti. Tumačenjem citiranih zakonskih odredbi proizlazi da samo vlasnik povlasnog dobra može podneti
tužbu radi utvrđenja prava službenosti, a ne i vlasnik poslužnog dobra.
Naime, vlasnik poslužnog dobra može osnovano isticati prema vlasniku povlasnog dobra samo zahtev za odgovarajuću
naknadu u smislu člana 53. stav 3. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa ili zahtev za prestanak službenosti u smislu
člana 58. istog Zakona, a što nije slučaj u ovoj pravnoj stvari. Imajući u vidu napred navedeno, osnovani su žalbeni navodi
tuženog da tužilac, kao vlasnik poslužnog dobra, nema pravni interes za podnošenje tužbe kojom traži utvrđenje postojanja
tuđeg prava, odnosno utvrđenje postojanja stvarne službenosti tuženog, kao vlasnika povlasnog dobra.
Odredbom člana 194. st. 1. i 2. ZPP propisano je da tužilac može u tužbi da traži da sud samo utvrdi postojanje, odnosno
nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, povredu prava ličnosti ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave i da tužba
za utvrđenje može da se podnese ako tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog
spornog prava ili pravnog odnosa, pre dospelosti zahteva za činidbu iz istog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost neke
isprave, ili ako tužilac ima neki drugi pravni interes.
Tumačenjem citiranih zakonskih odredbi, a kako je tužilac upisani vlasnik poslužnog dobra, to isti nema pravni interes da se
utvrdi pravo postojanja stvarne službenosti provođenja kablova dalekovoda u korist tužioca, kao vlasnika povlasnog
dobra, preko poslužnog dobra tužioca.
Shodno navedenom, Apelacioni sud je preinačio prvostepenu presudu i odbacio tužbu tužioca prema tuženom za utvrđenje
postojanja prava stvarne službenosti, zbog nepostojanja pravnog interesa. Drugostepeni sud je pritom imao u vidu da se
tužba iz ovog razloga, nepostojanje pravnog interesa, može odbaciti u svakoj fazi postupka, pa i u drugostepenom
postupku.
(Presuda Apelacionog suda u Nišu, Gž. 387/22 od 1. II 2022)