Sticanje svojine na objektima koji su bez dozvole izgrađeni na zemljištu u državnoj, ranije društvenoj svojini
SUDSKA PRAKSA CRNE GORE
Sticanje svojine na objektima koji su bez dozvole izgrađeni na zemljištu u državnoj, ranije društvenoj svojini
Na objektima koji su bez dozvole izgrađeni na zemljištu u državnoj (ranije društvenoj) svojini nijesu se mogla sticati stvarna prava po osnovu gradnje na tuđem zemljištu.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Prema stanju u spisima, tužioci su bespravno sagradili predmetni objekat na građevinskom zemljištu u državnoj (ranije društvenoj) svojini i osnovom upisanog prava suvlasništva sa teretom gradnje objekta bez dozvole na državnom zemljištu predmetnom tužbom traže utvrđenje prava susvojine na zemljištu ispod objekta i na zemljištu koje je potrebno za njegovu redovnu upotrebu.
Pravilno nalaze nižestepeni sudovi da se na objektima koji su bez dozvole izgrađeni na zemljištu u državnoj (ranije društvenoj) svojini nijesu mogla sticati stvarna prava po osnovu gradnje na tuđem zemljištu na osnovu odredaba čl. 24. do 26. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa (“Sl. list SFRJ”, br. 6/1980 i 36/1990 i “Sl. list SRJ”, br. 29/1996) koji je bio na snazi u vrijeme kada su tužioci sagradili predmetni objekat – 1990. godine. Ovo iz razloga što je na zemljištu na kojem se gradilo moralo postojati pravo vlasništva, dakle, moralo je biti u građanskom vlasništvu i odredbe sticanja prava vlasništva na tuđem zemljištu (čl. 24-26) nijesu se mogle primijeniti na slučaj kada subjekt prava vlasništva gradi na zemljištu društvenog vlasništva, ako je do takve gradnje došlo nakon stupanja na snagu Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa (1. septembar 1980. godine). Pri bespravnom zauzimanju gradskog građevinskog zemljišta, kao što je ovdje slučaj, primjenjivale su se odgovarajuće odredbe Zakona o građevinskom zemljištu (“Sl. list SRCG”, br. 28/1980), saglasno kojima na gradskom građevinskom zemljištu nije moglo postojati pravo svojine (član 3. stav 2) već se moglo sticati pravo korišćenja u postupku i na način propisan tim zakonom. Stoga tužioci, kako to pravilno zaključuju i nižestepeni sudovi, nijesu mogli steći pravo svojine osnovom održaja na zemljištu ispod objekta i zemljištu potrebnom za njegovo redovno korišćenje po osnovu bespravne gradnje objekta na društvenom sada državnom zemljištu, a koje zemljište im nije dato na korišćenje u skladu sa tada važećom zakonskom regulativom, o čemu ovdje nije riječ.
(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. 585/23 od 28. IX 2023)