Nasilničko ponašanje – posledica krivičnog dela
KRIVIČNO PRAVO
KRIVIČNO MATERIJALNO PRAVO
Nasilničko ponašanje – posledica krivičnog dela
Posledica krivičnog dela nasilničko ponašanje je znatnije ugrožavanje spokojstva građana ili teže remećenje javnog reda i mira, dakle mora se raditi o ponašanju koje ima ozbiljne posledice po spokojstvo građana ili javni red i mir, što znači da zaštitni objekat nije oštećeni, već treće lice, odnosno građani kao širi krug lica.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Prvostepeni sud navodi da je pravno ceneći utvrđeno činjenično stanje našao da su se u radnjama maloletne A. A. i maloletne B. B. stekla sva bitna obeležja krivičnog dela u smislu napred predstavljene pravne kvalifikacije, te je utvrdio da su maloletne A. A. i B. B. navedeno krivično delo izvršile sa direktnim umišljajem jer su bile svesne preduzetih radnji i iste su htele.
Međutim, po oceni ovog suda prvostepeni sud je propustio da navede i obrazloži zašto smatra da su se u radnjama maloletnica stekli subjektivni i objektivni elementi krivičnog dela nasilničko ponašanje.
Prvostepeni sud nije dao jasno obrazloženje u odnosu na posledicu krivičnog dela nasilničko ponašanje – posledica ovog krivičnog dela jeste znatnije ugrožavanje spokojstva građana ili teže remećenje javnog reda i mira, dakle mora se raditi o ponašanju koje ima ozbiljne posledice po spokojstvo građana ili javni red i mir. Dakle, zaštitni objekat nije oštećeni, već treće lice odnosno građani kao širi krug lica. U pobijanom rešenju prvostepeni sud ne navodi na koji način je spokojstvo prisutnih građana bilo ugroženo, odnosno da se takvo ugrožavanje moglo smatrati osetnijim ugrožavanjem, jer da bi ponašanje maloletnica predstavljalo krivično delo neophodno je da remećenje bude teže, odnosno da prevazilazi granicu uobičajenog. U konkretnom slučaju, po oceni ovog suda, prvostepeni sud je bio u obavezi da obrazloži zbog čega smatra da su maloletnice svojim ponašanjem ugrozile spokojstvo građana i teže remetile javni red i mir, što je neophodno za postojanje ovog krivičnog dela, jer ako se radi o jednom određenom konkretnom licu prema kome je vršeno nasilje, onda se ne može raditi o ovom krivičnom delu, a ove činjenice se ne mogu pretpostavljati, već se u toku postupka moraju dokazivati i utvrditi i za to se moraju dati jasni i argumentovani razlozi, što je prvostepeni sud propustio da učini, jer nije izneo nikakve dokaze kojim bi utvrdio na koji način je bilo znatnije ugroženo spokojstvo građana.
Kako prvostepeni sud nije dao jasne razloge o tome da li je u konkretnom slučaju radnjom maloletnica došlo do ugrožavanja spokojstva građana i težeg remećenja javnog reda i mira, to prvostepeno rešenje nema razloga o odlučnim činjenicama, na koji način je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka.
(Rešenje Apelacionog suda u Beogradu, Kž1. 16/21 od 15. VI 2021)