Smetanje državine
STVARNO PRAVO
Smetanje državine
Smetanje državine može imati dva oblika, jedan oblik je oduzimanje državine, odnosno potpuno onemogućavanje držaoca da nastavi sa korišćenjem predmeta državine, dok drugi oblik smetanja državine predstavlja uznemiravanje, odnosno ometanje držaoca da predmet koristi na način na koji je do tada to činio.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Pravilno prvostepeni sud polazi od odredaba čl. 70. i 75. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, pa pravilno utvrđuje da je tužilac imao državinu sporne katastarske parcele, te da u tom smislu ima pravo na zaštitu od uznemiravanja i oduzimanja državine.
Međutim, kod utvrđene činjenice da je jedan prilaz na spornoj parceli ograničen postavljenom sajlom, a drugi prilaz postavljenom rampom, kao i da se na predmetnoj parceli nalaze metalne cevi i drugi materijali koje nesporno koristi tuženi za obavljanje svoje delatnosti, nejasan je zaključak prvostepenog suda da tužilac nije onemogućen da nesmetano koristi navedenu katastarsku parcelu. Naime, smetanje državine može imati dva oblika, kako to predviđa član 75. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa. Jedan oblik smetanja državine jeste oduzimanje državine, odnosno potpuno onemogućavanje držaoca da nastavi sa korišćenjem predmeta državine, dok drugi oblik smetanja državine predstavlja uznemiravanje, odnosno ometanje držaoca da predmet koristi na način na koji je do tada to činio.
U konkretnom slučaju, tužilac tvrdi da ga je tuženi uznemiravao u nesmetanom korišćenju sporne parcele, odnosno ne tvrdi da ga je potpuno onemogućio da parcelu koristi odnosno da mu je oduzeo državinu.
Nejasan je zaključak prvostepenog suda da tužilac nije onemogućen u nesmetanom korišćenju navedene katastarske parcele iz razloga što zakonski zastupnik tužioca kao pešak ima pristup parceli na mestu gde je postavljena sajla, a da teretna i putnička vozila imaju pristup parceli u radno vreme tuženog kada je podignuta rampa. Neometano vršenje faktičke vlasti na predmetu državine podrazumeva da držalac u svako doba prema sopstvenom nahođenju, može vršiti svoju faktičku vlast na stvari, a kada su u pitanju privredna društva i obavljanje privredne delatnosti, faktička vlast na stvari ne obezbeđuje se samo time da zakonski zastupnik kao pešak može pristupiti nepokretnosti na kojoj privredno društvo obavlja delatnost. Pristup predmetnoj parceli vozilima tužioca, koji je ograničen na radno vreme tuženog, kada je rampa koju je tuženi postavio podignuta, ne predstavlja nesmetano korišćenje predmetne parcele, budući da za tužioca korišćenje te parcele zavisi od radnog vremena tuženog i činjenice da li je zaposleni radnik obezbeđenja tuženog prisutan na licu mesta. Zato nije jasan zaključak prvostepenog suda, da i pored uviđajem utvrđenih činjenica, ne postoji smetanje državine tužioca, učinjeno od strane tuženog. Ovo su razlozi zbog kojih je prvostepena odluka ukinuta.
(Rešenje Privrednog apelacionog suda, Pž. 7183/22 od 28. IX 2022)