Obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje

UPRAVNO PRAVO

Obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje

U slučaju kada osiguranik ostvaruje prihode po više različitih osnova (radni odnos, samostalna delatnost, ugovori i dr.), doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje obračunava se i plaća po svim tim osnovama, do iznosa najviše godišnje osnovice doprinosa utvrđene u skladu sa zakonom.

I z o b r a z l o ž e n j a:
Odredbom člana 12. stav 1. tačka 1. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju („Sl. glasnik RS“, br. 34/03… 142/14) propisano je da osiguranici samostalnih delatnosti jesu lica koja, u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu ili drugu delatnost, ako nisu obavezno osigurana po osnovu zaposlenja. Odredbom člana 14. stav 1. navedenog zakona propisano je da se svojstvo osiguranika stiče danom početka a prestaje danom prestanka zaposlenja, obavljanja samostalne ili poljoprivredne delatnosti, odnosno obavljanja ugovorenih poslova, dok je stavom 2. propisano da se svojstvo osiguranika utvrđuje na osnovu prijave na osiguranje, odnosno odjave osiguranja, u skladu s ovim zakonom.
Odredbom člana 7. stav 1. tačka 6. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl. glasnik RS”, br. 84/04 … 112/15) propisano je da su preduzetnici obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom koji uređuje sistem obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja. Odredbom člana 12. stav 1. navedenog zakona propisano je da u slučajevima kada osiguranik ostvaruje prihode po više različitih osnova (radni odnos, samostalna delatnost, ugovori i dr.), doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje obračunava i plaća po svim tim osnovama, do iznosa najviše godišnje osnovice doprinosa, u skladu sa ovim zakonom. Prema odredbama člana 22. stav 1. ovog zakona osnovica doprinosa za preduzetnike je oporeziva dobit, odnosno paušalno utvrđen prihod na koji se plaća porez po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana.
Po oceni Upravnog suda, tuženi organ je pravilno postupio kada je odbio žalbu tužilje izjavljenu protiv prvostepenog rešenja od 13. 11. 2017. godine, i za svoju odluku dao jasne i na zakonu zasnovane razloge koje u svemu prihvata i ovaj sud. Naime, kako iz spisa predmeta proizlazi da je rešenjem Ministarstva finansija Republike Srbije, Poreske uprave, Filijale Bačka Palanka od 13. 11. 2017. godine tužilji utvrđena akontacija poreza na dohodak građana od obavljanja samostalne delatnosti za period od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017. godine u mesečnom iznosu od 9.901,94 dinara, obračunat na osnovicu – paušalno utvrđeni prihod za navedeni period u iznosu od 99.019,44 dinara, po oceni suda, tuženi organ je pravilno odbio žalbu tužilje, nalazeći da je prvostepeni organ pravilno primenio propisane stope sva tri vida doprinosa iz člana 44. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje na paušalno utvrđeni prihod na koji plaća porez po zakonu koji uređuje porez na dohodak građana na osnovicu od 99.019,44 dinara. Drugostepenim rešenjem od 21. 3. 2019. godine tuženi organ je odbio žalbu protiv navedenog rešenja od 13. 11. 2017. godine.
Sud je cenio sve navode tužbe, ali kod izloženog nalazi da su bez uticaja na drugačiju ocenu zakonitosti osporenog rešenja, jer se njima ne dovodi u sumnju činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, niti se prilažu dokazi koji bi doveli u sumnju pravilnost utvrđenih činjenica i doveli do drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari.
(Presuda Upravnog suda, Odeljenje u Novom Sadu, U. 7263/19 od 23. VIII 2022)