Građenje na tuđem zemljištu

STVARNO PRAVO

Građenje na tuđem zemljištu

Lice koje izgradi zgradu ili drugu građevinu na zemljištu na koje drugi ima pravo svojine, stiče pravo svojine i na zemljištu na kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta, ako nije znalo niti moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.

I z o b r a z l o ž e n j a:
Odredbom člana 24. stav 1. Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa propisano je da lice koje izgradi zgradu ili drugu
građevinu (građevinski objekat) na zemljištu na koje drugi ima pravo svojine (graditelj), stiče pravo svojine i na zemljištu na
kome je izgrađen građevinski objekat, kao i na zemljištu koje je neophodno za redovnu upotrebu tog građevinskog objekta,
ako nije znalo niti moglo znati da gradi na tuđem zemljištu, a vlasnik zemljišta je znao za izgradnju i nije se odmah usprotivio.
Iz nalaza i mišljenja veštaka građevinske struke, proizlazi da je površina zemljišta ispod objekta oko 46 m2, uključujući
površinu spoljašnjeg stepeništa i podesta, a da površina za redovnu upotrebu objekta približno iznosi oko 187 m2, čiju je
tačnu površinu trebalo da utvrdi veštak geometar, nakon obeležavanja i snimanja na licu mesta. Imajući u vidu da veštak
građevinske struke nije stručan da daje mišljenje u pogledu površine parcele i mera i granica neophodnih za redovnu
upotrebu objekta, a da tužilac nije predložio izvođenje dokaza veštačenjem od strane veštaka geometra na okolnost
površine za redovnu upotrebu objekta, nakon obeležavanja i snimanja na licu mesta, to se ocena drugostepenog suda da je
neosnovan zahtev za utvrđenje prava svojine na većoj površini od površine pod objektom, uključujući površinu spoljašnjeg
stepeništa i podesta, navodima revizije ne dovodi u sumnju.
Pravnosnažnom presudom, primenom odredbi Zakona o osnovama svojinskopravnih odnosa, po osnovu građenja na tuđem
zemljištu utvrđeno je pravo svojine tužioca na zemljištu pod objektom u površini od 46m2, nakon ocene suda da je tužilac
bio savestan graditelj, dok je u preostalom delu za utvrđenje prava svojine na većoj površini tužbeni zahtev odbijen kao
neosnovan.
Imajući u vidu sadržinu tražene pravne zaštite, činjenice utvrđene u postupku i način presuđenja, Vrhovni sud je ocenio da
je drugostepena odluka u navedenom delu u skladu sa praksom revizijskog suda i pravnim stavovima izraženim u odlukama
Vrhovnog suda.
(Presuda Vrhovnog suda, Rev. 13224/22 od 13. VII 2023)