Nastavak postupka izvršenja koji je prekinut zbog brisanja društva dužnika usled prinudne likvidacije
USTAVNO PRAVO
Nastavak postupka izvršenja koji je prekinut zbog brisanja društva dužnika usled prinudne likvidacije
Postupak izvršenja koji je prekinut zbog brisanja društva dužnika usled prinudne likvidacije, može se nastaviti protiv kontrolnog člana/akcionara brisanog društva, uz dostavljanje potrebnih izvoda iz registra APR.
I z o b r a z l o ž e n j a:
Osporenim rešenjima Privrednog suda u Zrenjaninu pravnosnažno su odbijeni predlozi podnosioca za nastavak prekinutih izvršnih postupaka prema kontrolnim članovima označenih izvršnih dužnika, koji su usled prinudne likvidacije brisani iz registra privrednih subjekata.
Ocenjujući osnovanost navoda podnosioca o povredi prava na pravično suđenje iz člana 32. stav 1. Ustava, sa stanovišta odredaba Zakona o privrednim društvima, Ustavni sud najpre konstatuje da je stav izražen u osporenim rešenjima u suprotnosti sa pravnim stavom najviše sudske instance u Republici.
Naime, Ustavni sud ukazuje da je Vrhovni kasacioni sud u cilju ujednačavanja sudske prakse, polazeći od odredaba Zakona o privrednim društvima kojima se reguliše odgovornost članova – osnivača društva za obaveze društva i obim njihove odgovornosti, kao i Zakona o izvršenju i obezbeđenju, na sednici Građanskog odeljenja održanoj 16. marta 2021. godine prihvatio pravni stav da se postupak izvršenja koji je prekinut zbog brisanja društva dužnika usled prinudne likvidacije, može nastaviti protiv kontrolnog člana/akcionara brisanog društva, ako izvršni poverilac uz predlog za nastavak postupka dostavi dokaz iz registra APR ili Registra Hartija od vrednosti, da kontrolni član/akcionar samostalno poseduje više od 50% udela u osnovnom kapitalu društva (DOO) odnosno više od 50% akcija sa pravom glasa u društvu (AD).
Vrhovni kasacioni sud u obrazloženju navedenog stava, pored ostalog, ističe da je kod prekida izvršnog postupka usled brisanja izvršnog dužnika zbog okončanja postupka prinudne likvidacije krajnje necelishodno da se izvršni poverilac upućuje na parnični postupak da bi izdejstvovao izvršnu ispravu u odnosu na kontrolnog člana i na taj način ispunio uslove iz člana 48. Zakona o izvršenju i obezbeđenju (odnosno člana 23. Zakona o izvršenju i obezbeđenju iz 2011. godine), da produžava ostvarivanje prava izvršnog poverioca i stvara dodatne, a bespotrebne troškove. Odgovornost kontrolnog člana društva za obaveze brisanog društva je predviđena zakonom i on odgovara neograničeno za obaveze društva.
Imajući u vidu sadržinu obrazloženja pravnog stava Građanskog odeljenja Vrhovnog kasacionog suda od 16. marta 2021. godine, Ustavni sud ukazuje da je sa stanovišta zaštite prava na pravično suđenje, u potpunosti prihvatljiv navedeni stav da se postupak izvršenja koji je prekinut zbog brisanja društva dužnika usled prinudne likvidacije, može nastaviti protiv kontrolnog člana/akcionara brisanog društva, uz dostavljanje izvoda iz registra APR. Ustavni sud ne nalazi potrebu za dodatnim obrazlaganjem, već ocenjuje da se obrazloženja privrednih sudova data u osporenim aktima ne iskazuju kao ustavnopravno prihvatljiva, a posledica toga je da je podnosiocu povređeno pravo na pravično suđenje, zajemčeno odredbom člana 32. stav 1. Ustava (videti Odluku Ustavnog suda, Už-5648/2020 od 6. aprila 2023. godine).
Ustavni sud je usvojio ustavnu žalbu i utvrdio da je rešenjima Privrednog suda u Zrenjaninu Iv. 1186/2013 od 3. februara 2020. godine i Ipv (Iv). 18/2020 od 4. marta 2020. godine povređeno pravo podnosioca ustavne žalbe na pravično suđenje, iz člana 32. stav 1. Ustava, poništio rešenje Privrednog suda u Zrenjaninu Ipv (Iv). 18/2020 od 4. marta 2020. godine i odredio da isti sud donese novu odluku o prigovoru koji je podnosilac ustavne žalbe izjavio protiv rešenja Privrednog suda u Zrenjaninu Iv. 1186/2013 od 3. februara 2020. godine.
(Odluka Ustavnog suda Srbije, Už. 4310/21 od 7. VI 2023)